Za MOL-om i Inom dobra je poslovna godina u kojoj su kompanije profitirale od oporavka cijena sirove nafte na stranim tržištima. Lani je Ina prihode povećala za dvadesetak posto, na 23,3 milijarde kuna, a na temelju tih prihoda imala je i gotovo 1,2 milijarde kuna neto dobiti, što je blagi pad u odnosu na godinu prije. MOL je istodobno ostvario najbolju EBITDA od 2011. godine, a iznosila je oko 2,7 milijardi dolara. Neto dobit mađarske naftne kompanije dosegnula je 1,1 milijardu dolara.
Obje su kompanije u svojim izvještajima naglasile dobre rezultate upstreama, ali Ina je u tom dijelu imala znatno skromnije performanse od MOL-a. Naime, MOL je lani povećao doprinos upstreama za 49 posto, dijelom zbog rasta cijena plina i nafte, ali i zbog proizvodnje nafte visoke marže iz polja Catcher u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ina je, pak, u upstreamu imala oko tri milijarde kuna operativne dobiti, čime je rezultat poboljšan za 22 posto, ali to je posljedica viših cijena nafte. Ina je, podsjetimo, tijekom godine kupila udjele ENI-ja u podmorskim plinskim poljima na sjevernom Jadranu.
– To preuzimanje pokazuje fokus na ulaganja u kojima se može postići povrat. Ipak, razdoblje povoljnog vanjskog okruženja za istraživanje i proizvodnju nafte i plina ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo. Prirodni pad proizvodnje ostaje izazov zbog zrelosti Ininih resursa proizvodnje nafte i plina, međutim u tijeku su brojni projekti usmjereni na rješavanje tog pitanja – naglasio je predsjednik uprave domaće naftne kompanije Sándor Fasimon. I dok je u području istraživanja sve u najboljem redu, rafinerijsko poslovanje i dalje zaostaje.
Ina je istaknula da su rafinerije i dalje u gubicima, premda se ne definira o kolikim je dubiozama riječ. Fasimon je naglasio da se unatoč tome većina ulaganja u kompaniji plasira u rafinerijski biznis, preciznije u projekt Spliter propan-propilen u Rijeci i na druge rafinerijske razvojne projekte. U poslovnim rezultatima Ine zanimljivi su i podaci o kapitalnim ulaganjima koja su se povećala 30 posto, na 1,8 milijardi kuna. Omjer duga i kapitala Ine ostao je na niskoj razini od 12,2 posto, dok je neto dug na kraju godine samo 1,6 milijardi kuna. MOL pak u rafinerijskom poslovanju ima zaradu koja je pala 16 posto u odnosu na godinu prije, ali prije svega zbog znatnog smanjenja petrokemijskih marži, a tek poslije zbog smanjenog obujma prerade.
– Ove godine očekujemo EBITDA od približno 2,3 milijarde dolara, pod pretpostavkom konzervativnijeg okruženja u djelatnosti downstreama i brent cijene barela sirove nafte od otprilike 60 dolara. To će nam osigurati dovoljan novčani tijek da pokrijemo čak i povećanje ulaganja u naše glavne projekte transformacije – poručio je predsjednik uprave MOL-a Zolt Hernadi.
>> Evo kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina
Za Hrvate to znaci ...prosla baka s kolacima....