Preferiranje kunskih kredita hrvatskih građana, sklonost razduživanju i pad javnog duga kumovali su smanjenju inozemnog duga na razinu iz 2008. godine. Naime, podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je bruto inozemni dug Hrvatske na kraju kolovoza iznosio 38,6 milijardi eura.
Ne tako davno, odnosno posljednje godine krize u ljeto 2015. godine, inozemni dug iznosio je čak 49,3 milijarde eura. Tako je, zahvaljujući rastu standarda, ali prije svega trendu razduživanja u poduzećima te popularnosti kunskih kredita među stanovništvom, inozemni dug u tri godine smanjen za više od 10,5 milijardi eura.
U odnosu na prošlu godinu, strancima smo dužni 990 milijuna eura manje. Prema navodima HNB-a, kreditne institucije znatno su poboljšale svoju neto inozemnu poziciju, što je uobičajeno tijekom ljetnih mjeseci zahvaljujući snažnijem priljevu deviza tijekom središnjeg dijela turističke sezone. Dodatni efekt imala je otplata dospjele inozemne obveznice, objašnjavaju u svojoj analizi ekonomisti Raiffeisen banke.
Stanovništvo u kreditima stranih valuta krajem kolovoza dugovalo je 13,6 milijardi eura, što je 5,5 posto manje nego godinu dana prije. Razduživanje stanovništva, odnosno pad ukupne mase kredita, bilježi se kontinuirano od početka 2016. godine, kada je počeo i primjetni rast gospodarstva.
- Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je i kod izravnih ulaganja, koja bilježe pozitivnu godišnju stopu rasta od studenog 2016. - navode analitičari RBA.
Do kraja godine očekuju nastavak inozemnog razduživanja svih ključnih sektora. Ističu da tom zaključku pridonosi rekordna razina likvidnosti na lokalnom financijskom tržištu, što omogućava realnom sektoru povećanje aktivnosti financiranjem iz domaćih izvora. Analitičari dodaju i da je od 2012. godine financijski sektor znatno smanjio posudbe od inozemnih vjerovnika zbog razmjerno jeftinijih domaćih depozita, visoke likvidnosti i još uvijek potisnute potražnje za kreditima. Kako inozemni dug pada, a bruto domaći proizvod raste, udio tog duga u BDP-u već neko vrijeme pada.
- Slijedom toga, očekujemo nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u i u idućim godinama - zaključuju analitičari RBA. Podaci o kreditnoj aktivnosti govore o tome da je završetkom listopada stanovništvo kroz kredite bankama dugovalo 123,5 milijardi kuna, ali rast kreditne aktivnosti bazira se na preusmjeravanju obveza iz valutnih u kunske. Sada stanovništvo ima 52 posto svih kredita u kunama. Najveći dio kredita, očekivano, odnosi se na stambene kredite, ali padom kamatnih stopa na tržištu raste popularnost i gotovinskih kredita.
- Iako pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva prema našim očekivanjima taj rast bi trebao biti umjeren osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora kao i strukturne slabosti tržišta rada - zaključuju u RBA.
>> Što nam donosi smanjenje PDV-a
Evo i ova vijest za neke stvara depresiju. Zasto????