Otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (UCITS) u Hrvatskoj imovina je lani pala 19,3 posto, na 18,2 milijarde kuna, što je za 4,4 milijarde kuna manje nego na kraju 2019. godine. To su razine iz 2018. godine. No nakon pada od 7,2 milijarde kuna do travnja, u fondove se od srpnja do kraja godine vratilo 1,7 milijardi kuna imovine, izvijestila je Hanfa. U srpnju započinje postupan rast novih uplata, vraćanje manjeg dijela građana u fondove te osnivanja novih UCITS fondova. Najviše se novca slilo u prosincu. Drugi val jačanja virusa i djelomično zatvaranje tržišta nisu se kao u prvom valu negativno odrazili na raspoloženje ulagača.
- U prvim danima 2021. Hanfa bilježi nastavak pozitivnog trenda s kraja prošle godine, no sa širom primjenom cjepiva i očekivanjem globalnog gospodarskog oporavka tek predstoji vidjeti hoće li u Hrvatskoj u ovoj godini doći do većeg povratka interesa građana za ovu vrstu ulaganja kakva je bila primjetna u godini prije pojave koronavirusa ili će se povjerenje građana koji su dosada dominirali u strukturi ulagača u ove fondove postupno vraćati, kao što je to bio slučaj i nakon svjetske financijske krize 2008. – kažu u Hanfi iz koje podsjećaju i da zbog primjene europske legislative i stanja na novčanom tržištu u Hrvatskoj više nema nijednog novčanog otvorenog investicijskog fonda.
Prema vrijednosti udjela u UCITS investicijske fondove i dalje značajno više ulažu građani kojima pripada 11 milijardi ukupne neto imovine, dok više od šest milijardi drže institucionalni ulagači i poduzeća. Broj udjela u vlasništvu građana niži je u 2020. za više od 10 posto.
Prosječni su prinosi lani bili negativni, iznosili su -0,1 posto, što je za devet postotnih bodova niže u odnosu na 2019. Pozitivne godišnje prinose ostvarilo je 69, a negativne 27 UCITS fondova.
Obveznički investicijski fondovi, kojih trenutačno u Hrvatskoj ima 40 i zajedno drže više od tri četvrtine ukupne neto imovine (77 posto ili 14,2 milijarde kuna), ostvarili su u prosjeku pozitivan godišnji prinos od 0,79 posto s rasponom pojedinačnih prinosa od -3,59 posto do +5,12 posto.
Prosječni godišnji prinos od +0,71 posto vidljiv je zbirno i kod „ostalih“ fondova koji ulažu u likvidnu imovinu nešto nižih rizika (depozite banaka, instrumente novčanih tržišta i kratkoročne dužničke vrijednosnice), a u ukupnoj neto imovini svih UCITS fondova zauzimaju 7,5 posto (1,3 milijarde kuna). U Hrvatskoj je trenutačno aktivnih 26 takvih fondova, a njihovi pojedinačni prinosi kretali su se u 2020. od -16,95 posto do 8,11 posto.
Mješoviti investicijski fondovi, koji u pravilu ulažu u više klasa imovine različitih rizika i drže 952 milijuna kuna (5,4 posto) neto imovine, ostvarili su prosječni godišnji prinos od 0,76 posto (u rasponu od -6,9 posto do 6,03 posto).
Nekoliko "napajajućih" UCITS fondova, koji ulažu u isključivo u imovinu drugih fondova, bilježe šest puta veći rast imovine nego u 2019., ali ne kao rezultat organskog rasta, već uslijed pripajanja većeg fonda druge kategorije, a godišnji prinosi u 2020. kretali su im se između -3,07 posto i +2,64 posto.
Negativne prinose očekivano su najviše ostvarili dionički investicijski fondovi, koji drže 9,4 posto (1,7 milijardi kuna) ukupne neto imovine. Ti su fondovi primarno usmjereni na ulaganje u dionice i druge rizičnije financijske instrumente, a u prosjeku su godinu završili s negativnim godišnjim prosječnim prinosom od -2,32 posto i s vrlo širokim rasponom godišnjih prinosa (od -18,13 posto pa do +20,88 posto).
Prema ukupnoj imovini UCITS fondovi na kraju 2020. čine 8,7 posto sektora nebankarskih financijskih usluga, što je za 1,76 postotnih bodova manje u odnosu na kraj 2019., kada su činili 10,4 posto sektora financijskih usluga.
Samo konjima može ulagati u naše investicijske fondove. Jedan Vanguard i MSCI su već razinama iznad onih prije pada u ožujku prošle godine