Nova kvartalna anketa među profesionalnim investitorima koju provodi iCapital, pokazuje da veći dio njih u prvom kvartalu ove godine vidi priliku za rast domaćeg tržišta kapitala u potencijalnim privatizacijama, a zbog čega većina njih očekuje rast vrijednosti CROBEX-a u sljedeća tri mjeseca. Manji dio očekuje rast zbog bolje likvidnosti tržišta.
Ispitanici također pozitivno gledaju prema kretanjima ostalih indeksa (DAX i S&P500) u sljedeća tri mjeseca. Smatraju da je najnegativniji utjecaj u kraćem ali i cijelom godišnjem razdoblju daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti. Od domaćih dionica ispitanici i dalje imaju najpozitivnija očekivanja na dionice AD Plastika, povlaštene dionice Adrisa, Valamar Adria Holdinga i Leda. Dionice kod kojih u najvećoj mjeri prevladava negativni sentiment su INA, Ingra i ZABA.
U periodu od godine dana 32% ispitanika (njih 7 od ukupno 22) očekuje poboljšanje likvidnosti tržišta, dok po 23% ispitanika smatra da će najpozitivniji događaj na domaće tržište dionica imati potencijalne privatizacije i potencijalno povećanje limita za ulaganje mirovinskih fondova.
Većina ispitanika još uvijek očekuje pad BDP-a u 2014. u rasponu od 0,0% do 2%.
Kada je riječ o vrednovanju hrvatskog tržišta dionica, većina stručnjaka (njih 55%) smatra da je hrvatsko dioničko tržište i dalje podcijenjeno, dok ga manji dio (28%) smatra fer vrednovanim. 18% ispitanika misli da je hrvatsko tržište dionica precijenjeno.
Promatrajući očekivanja prema različitim klasama imovine u sljedeća tri mjeseca vidljivo je da su ispitanici bili najviše optimistični na dionice tržišta u razvoju, a potom na hrvatske dionice i dionice razvijenih tržišta.
Prema sentimentu vezanom za domaće tržište obveznica prevladava neutralan stav, prije svega zato jer su su trendovi u zaduživanju relativno nepovoljni. Hrvatska ubrzano povećava dug u odnosu na BDP i taj se trend po najavi Ministarstva financija neće mijenjati u sljedećih par godina. S druge strane na novčanom tržištu postoji ogromna kunska likvidnost uz vrlo niske kratkoročne stope što daje potporu državnim obveznicama. S obzirom na rečeno i na mogućnost da kuna sezonski ojača u razdoblju od 3 do 6 mjeseci pomalo iznenađuje da ipak ima nešto više investitora koji su optimistični na obveznice s valutnom klauzulom nego onih koji su optimistični oko kunskih obveznica. Osim toga zanimljivo je da su investitori podjednako raspodijeljeni u optimistične, pesimistične i neutralne kada govorimo o hrvatskim državnim eurobondovima. To bi moglo ukazivati na različite stavove (odnosno na neizvjesnost) vezane za daljnji razvoj na globalnom financijskom tržištu.
Rezultati očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta pokazuju negativan stav investitora. Ispitanici su najviše pesimistični prema američkim državnim obveznicima s dospijećem do 5 godina, a najmanje prema njemačkim državnim obveznicama s dospijećem do 1 godine.
Stav investitora prema kretanju cijena na tržištu robe nije se mijenjao. 62% ispitanika očekuju smanjenje vrijednosti zlata u sljedeća tri mjeseca, dok stav prema kretanju cijene nafte opet nije jasno iskazan (55% neutralno), vjerojatno najviše pod utjecajem blagog slabljenja političkih tenzija na Bliskom istoku (uglavnom vezanim za Iran).
Glavnina ispitanika očekuje da će se tečaj kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca nastaviti kretati na razinama između 7,60 i 7,65. Glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca, glavnina ispitanika i dalje vide tečaj u rasponu od 1,30 do 1,35. Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da najveći broj ispitanika vidi tečaj na razinama između 1,22 i 1,25, te na razinama između 1,20 i 1,22 (po 48% ispitanika).
