Prije nego što se uopće počnu baviti procedurom prekomjernog deficita i preporukama Europske komisije za 2014. i sljedeće godine, Milanovićevi ministri moraju smisliti kako će financijski zatvoriti ovu godinu.
U minusu 3,5 mlrd. kn
Proračun se u prvih osam mjeseci punio 3,5 posto manje od plana i ako se slična dinamika nastavi i u zadnjem kvartalu, država će imati 3,5 milijarde kuna manje poreza nego što je planirala. Istovremeno, rashodi su veći od plana pa se pojavljuje poveća rupa koju hitno treba zatrpati. Vlada je u ovu godinu ušla s planom da manjak opće države (središnji proračun, pojedini izvanproračunski korisnici i lokalne jedinice) bude 3,4 posto BDP, odnosno 11,5 milijardi kuna, dok Hrvatska narodna banka procjenjuje da će realizacija biti manjak od 4,8 posto ili preračunato 16 milijardi kuna. Pad prihoda od PDV-a u srpnju i kolovozu veći i od 10 posto mogao bi pregaziti i tu prognozu.
Više opcija
Kako se prihodi izgubljeni tijekom cijele godine ne mogu nadoknaditi hitnim rezanjem rashoda na njezinu kraju, na Markovu trgu užurbano pripremaju nekoliko opcija za drugi rebalans: rezanje proračuna u investicijskom dijelu, pronalaženje jednokratnih uplata i priprema za novo zaduživanje na domaćem tržištu. Statistički, deficit planira se smanjiti tako što će prihodi dviju bogatih agencija – Agencije koja skrbi o zalihama nafte i plina – Hande, i Agencije za sanaciju banaka – DAB-a postati sastavni dio šireg proračuna, no to neće riješiti problem. – Smanjenje PDV-a bila je gruba pogreška jer se sad odnosi radikalno pogoršavaju i na prihodnoj strani – komentira ekonomist Željko Lovrinčević. Neki misle da bi privremena obustava uplata u drugi mirovinski stup mogla biti jedna od opcija jer bi time država dobila 5 milijardi kuna, no u Vladi (zasad?) nema zagovornika za takvu drastičnu mjeru.
Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta smatra da bi drugi stup trebalo ukinuti. Linić je najavio kresanje u javnom sektoru i privatizaciju pratećih službi, na što sindikalac Vilim Ribić odgovara da će to biti skuplje a ne jeftinije za državu jer "po običaju Linić priča što ne razumije". Ekonomist Saša Drezgić kaže da europska fiskalna politika odgovara članicama koje imaju izražene konkurentske prednosti, kao Njemačka, dok će periferne zemlje poput Hrvatske teško izaći iz ekonomske krize.
– Ministarstvo financija kvalitetno i uspješno provodi fiskalnu konsolidaciju i uvodi red u državne financije. Međutim, to nije dovoljno i postat će dodatni teret ako ostali državni sektori ne povećaju investicije i gospodarski rast. EU regulativa prisilit će nas na dodatna rezanja rashoda i povećanja poreza preko noći, što svakako nije dobro. Rješenja bi trebala biti sustavna i orijentirana na ekonomske ciljeve, a ne na financijsko-fiskalne. Nažalost, kako je rečeno, EU ekonomska politika u prvi plan stavlja cilj stabilnosti, a tek u drugi ekonomski rast – kaže Drezgić. No, nisu svi skeptični prema obvezama koje će Hrvatskoj nametnuti EK pa tako ekonomist Velimir Šonje piše da će jedino plaćanje dugova omogućiti perspektivu našoj djeci u svojoj zemlji, a ne u emigraciji.