U Hrvatskoj je 1,44 milijuna građana starijih od 55 godina, a više od 568 tisuća ih je u dobi između 55 i 64 godine koji će uskoro u mirovinu. Donosimo detaljan vodič kako ostvariti svoju mirovinu iz 1. i 2. stupa.
1. Na čemu se temelji mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj?
Mirovinski sustav u Hrvatskoj temelji se na tri stupa mirovinskog osiguranja. Svi koji se prvi put zapošljavaju, a mlađi su od 40 godina, obvezni su uplaćivati doprinose u 1. i 2. mirovinski stup. Prvi stup je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju međugeneracijske solidarnosti, što znači da poslodavci svaki mjesec izdvajaju 15 posto bruto plaće svojih zaposlenika. Ti doprinosi koriste se za isplatu mirovina današnjim umirovljenicima. Drugi stup je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Poslodavac svaki mjesec uplaćuje 5 posto bruto plaće svojih zaposlenika na njihov osobni račun u obveznom mirovinskom fondu. Visina buduće mirovine iz drugog stupa ovisit će o visini uplaćenih sredstava i prinosu mirovinskog fonda. Kad jednog dana osiguranik ostvari pravo na mirovinu, moći će birati kako će je koristiti. Treći stup je dobrovoljna mirovinska štednja, odnosno dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, i predstavlja dodatnu štednju za mirovinu. Dobrovoljna mirovinska štednja može se koristiti prije ostvarivanja prava na mirovinu, odnosno najranije s 55 godina života, a osobe koje su članstvo ostvarile prije 31. prosinca 2018. ostvaruju pravo na korištenje sredstava s navršenih 50 godina života, bez obzira na radni status. U slučaju smrti osiguranika sredstva iz trećeg stupa su nasljedna. Važno je znati i da država svakom osiguraniku u trećem stupu isplaćuje državna poticajna sredstva, koja iznose 15 posto iznosa godišnje uplate, ali najviše do 750 kuna.
2. Kako mogu saznati stanje osobnog računa u mirovinskom fondu?
Članovi mogu u bilo kojem trenutku provjeriti uplate i stanje osobnog računa u svojem obveznom mirovinskom fondu pozivom na besplatni infotelefon, e-mailom, na mrežnoj stranici društva za upravljanje svojeg mirovinskog fonda ili SMS porukom. Za uvid u stanje osobnog računa besplatnim infotelefonom ili na mrežnoj stranici član treba znati broj svojeg mirovinskog računa i zaporku ili PIN i OIB.
Savjetujemo redovito provjeravanje uplata i stanja osobnog računa!
3. Što ako primijetim da uplate doprinosa poslodavca nedostaju ili da su manje?
Ako to primijetite, kontaktirajte Regos kako biste provjerili radi li se o pogrešci prilikom uplate poslodavca ili poslodavac nije podnio JOPPD obrazac, odnosno nije uplatio doprinose. Bitno je znati da poslodavac ima zakonsku obvezu uplate mirovinskih doprinosa, no ako to ne čini ili čini neredovito, pokreće se proces prisilne naplate, a osiguranik pritom ostaje punopravan član obveznog mirovinskog fonda.
4. Trenutačno sam nezaposlen. Što je s mojom štednjom iz 2. stupa?
Prestankom rada po bilo kojoj osnovi osim smrti i umirovljenja ne mijenja se status člana fonda. Uplaćena sredstva doprinosa ostaju u mirovinskom fondu i kapitaliziraju se do umirovljenja. To znači da mirovinska štednja člana odnosno svi doprinosi i ostvareni prinosi ostaju na njegovom osobnom računu, a mirovinsko društvo bez obzira što nema uplate novih doprinosa i dalje investira sav novac s osobnog računa s ciljem ostvarivanja prinosa.
5. Može li štednja na računu u obveznom mirovinskom fondu biti predmet ovrhe?
Ne, obvezna mirovinska štednja ne može se ovršiti niti može postati dio stečajne mase fonda ili depozitara.
6. Znam da se štednja u obveznim mirovinskim fondovima odvija u različitim kategorijama: A, B i C. Donedavno sam štedio u fondu kategorije B, a sada sam premješten u fond kategorije C. Zašto?
Kad član mirovinskog fonda kategorije B do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu ima manje od pet godina, Središnji registar osiguranika (Regos) automatski ga raspoređuje u mirovinski fond kategorije C kojim upravlja isto mirovinsko društvo.
8. Što je s mirovinskom štednjom iz 2. stupa ako član premine prije ostvarivanja prava na mirovinu?
Ako u slučaju smrti osiguranika prije ostvarivanja prava na mirovinu članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu sva kapitalizirana štednja s osobnog računa u obveznom mirovinskom fondu prenosi se HZMO-u koji će odrediti obiteljsku mirovinu. Kad članovi obitelji ne ostvare pravo na obiteljsku mirovinu, ukupna kapitalizirana štednja s osobnog računa postaje predmet nasljeđivanja. U slučaju smrti osiguranika 3. stupa dobrovoljna mirovinska štednja u cijelosti je nasljedna.
9. Koji su trenutačno uvjeti za prijevremenu, a koji za starosnu mirovinu?
Sve do 2030. traje prijelazno razdoblje u kojem se postupno podiže dobna granica za žene za odlazak u starosnu mirovinu. Muškarci pravo na starosnu mirovinu ostvaruju sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 godina života i 35 godina staža. Da bi žena ostvarila pravo na starosnu mirovinu u 2022., mora imati 63 godine života i 15 godina mirovinskog staža. U prijevremenu starosnu mirovinu žene u 2022. godini mogu s 58 godina života i 33 godine mirovinskog staža.
10. Koliko mi se umanjuje mirovina u slučaju odlaska u prijevremenu mirovinu?
U slučaju odlaska u prijevremenu mirovinu, morate znati da ćete primati nižu mirovinu od starosne mirovine koju biste ostvarili da ste radili puni radni vijek. Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine trajno se smanjuje za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu prije navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, neovisno o trajanju mirovinskog staža. Treba uzeti u obzir da će osiguranik prilikom prijevremenog umirovljenja potencijalno sakupiti i manje godina staža, što će dodatno razmjerno umanjiti mirovinu.
11. Mogu li birati način korištenja štednje iz 2. stupa nakon ostvarivanja prava na mirovinu?
Da. Svi osiguranici koji uplaćuju obvezne mirovinske doprinose u 1. i 2. stup od 1. siječnja 2019. mogu sami odabrati žele li primati mirovinu samo iz 1. ili iz 1. i 2. stupa. O izboru svoje mirovine daju osobno potpisanu izjavu na šalteru Regosa. Ako ste odabrali mirovinu samo iz 1. stupa, svu kapitaliziranu štednju iz 2. stupa Regos prenosi u državni proračun, a HZMO će vam odrediti mirovinu kao da ste bili osigurani samo u 1. stupu. Ako ste odabrali mirovinu iz oba stupa, ukupna kapitalizirana sredstva s vašeg osobnog računa u obveznom mirovinskom fondu prenijet će se u mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) koje sami odaberete i s kojim sklapate ugovor o mirovini, a HZMO će vam odrediti osnovnu mirovinu iz 1. stupa.
12. Član sam mirovinskog fonda, a ostvarujem pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. Što je s mojim sredstvima iz 2. stupa?
Ako kao član obveznog mirovinskog fonda potpuno izgubite radnu sposobnost i ostvarite pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti, vaša ukupna kapitalizirana štednja iz 2. stupa prenijet će se u državni proračun, a HZMO će vam odrediti i isplaćivati invalidsku mirovinu. Ako ste stariji od 55 godina i više ste od deset godina član obveznog mirovinskog fonda te bi vam izračunata mjesečna invalidska mirovina bila veća od invalidske mirovine HZMO-a, birate MOD s kojim sklapate ugovor i koji će vam isplaćivati invalidsku mirovinu.
13. Ispunjavam uvjete za prijevremenu/starosnu mirovinu. Što mi je činiti kako bih ostvario pravo na mirovinu?
Ovo su osnovni koraci za ostvarivanje prava na mirovinu iz 1. i 2. stupa mirovinskog osiguranja:
- Osiguranik koji je, uz obvezno mirovinsko osiguranje u 1. stupu, osiguran i u 2. stupu podnosi zahtjev za starosnu/prijevremenu starosnu mirovinu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO).
- Središnji registar osiguranika (Regos) zaprima podatke za informativne izračune mirovine od HZMO-a i MOD-a te dostavlja informativne izračune mirovine budućem korisniku na kućnu adresu.
- Nakon donošenja odluke o izboru mirovine osiguranici su obvezni na šalteru Regosa u bilo kojoj poslovnici Fine osobno potpisati izjavu o vrsti mirovine za koju su se opredijelili.
- Regos dostavlja podatke HZMO-u o vrsti izabrane mirovine.
- HZMO izdaje budućem korisniku mirovine rješenje o priznavanju prava na mirovinu.
- Ako ste se opredijelili za mirovinu samo iz 1. stupa, HZMO će odrediti mirovinu kao da ste bili osigurani samo u 1. stupu. Izbor te mirovine znači da želite istupiti iz 2. stupa, a ukupna sredstva kapitaliziranih doprinosa prenose se u državni proračun.
- Ako se opredijelite za kombiniranu mirovinu iz 1. i 2. stupa, HZMO će odrediti osnovnu mirovinu iz 1. stupa i dostaviti Regosu podatke iz rješenja o priznavanju prava na mirovinu.
- Nakon što vam HZMO dostavi rješenje o priznavanju prava na osnovnu mirovinu, izbor MOD-a obavlja se u bilo kojoj poslovnici Fine, na šalteru Regosa.
- Nakon izbora MOD-a Regos će zatvoriti vaš osobni račun i sredstva doznačiti odabranome MOD-u, koji će vas kontaktirati radi sklapanja ugovora o mirovini.
14. Koji je uvjet za isplatu 15 posto mirovinske štednje iz 2. stupa nakon ostvarivanja statusa umirovljenika?
Uvjet je da odaberete isplatu mirovine iz 1. i 2. stupa te da vam izračunata mirovina iz 1. stupa bude najmanje 15 posto veća od zakonom zajamčene najniže mirovine. No, trebate znati da će vam jednokratna isplata ušteđevine razmjerno smanjiti mirovinu iz 2. stupa. Uz to, na isplate do 30.000 kuna obračunava se 10 posto poreza, a na one veće od 30.000 kuna 15 posto poreza.
15. Tko je nadležan za izračun i isplatu moje mirovine iz 2. stupa?
Za izračun i isplatu mirovine iz 2. stupa nadležno je mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD). Nakon ostvarivanja prava na mirovinu Regos na kućnu adresu dostavlja izračun mirovine iz 1. stupa te mirovine iz 1. i 2. stupa. Ako odaberete isplatu mirovine iz 1. i 2. stupa, morate odabrati MOD koji će vam isplaćivati mirovinu iz 2. stupa. Izjavu o izboru mirovine i potom izboru MOD-a potpisujete na šalteru Regosa. Odabrani MOD možete i promijeniti u roku od 15 dana od prve prijave, a nakon isteka tog roka odluka je konačna. Regos potom prenosi ušteđena sredstva u MOD koji ste odabrali, s kojim sklapate ugovor i birate program isplate mirovine.
16. Kako se prenosi moja štednja iz 2. stupa za isplatu mirovine?
Nakon što ste odabrali isplatu mirovine iz 1. i 2. stupa te MOD koji će vam isplaćivati mirovinu iz 2. stupa, Regos će zatvoriti vaš osobni račun u obveznom mirovinskom fondu i sav novac s tog računa, dakle vašu osobnu kapitaliziranu štednju, prenijeti u izabrani MOD koji će vam isplaćivati mirovinu iz 2. stupa sukladno odabranom programu isplate.
17. Kako će mi se isplaćivati mirovina iz 2. stupa?
Kada s odabranim MOD-om potpišete ugovor o mirovini, o izboru željenog programa ili modela isplate ovisit će način i uvjeti korištenja sredstava. Trenutno postoji nekoliko programa ili modela isplate, a neki od njih sadrže i mogućnost nasljeđivanja sredstava u slučaju smrti korisnika.
18. Mogu li nastaviti raditi i ako ispunim uvjete za odlazak u starosnu mirovinu?
Korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne i obiteljske mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, bez da im se obustavlja isplata mirovine. Najniža plaća koju umirovljenik može ugovoriti s poslodavcem je minimalna plaća razmjerna predviđenom radnom vremenu koja je ujedno i osnovica za uplaćivanje svih doprinosa. Korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza za osiguranje isplata mirovine se ne obustavlja, ali se određuje novi iznos mirovine koji se isplaćuje za vrijeme zaposlenja.
19. Obustavlja li se mirovina ako nakon umirovljenja počnem raditi i postoje li neka ograničenja za rad u mirovini?
Umirovljeniku koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza za osiguranje isplata mirovine se obustavlja osim za rad do polovice punog radnog vremena. Umirovljenici ne gube pravo na mirovinu ni ako povremeno rade prema ugovoru o djelu ili za autorski honorar. Na takvu zaradu, koja je drugi dohodak, plaćaju se snižene stope doprinosa za mirovinsko osiguranje od 10 posto.
20. Hoću li, ako radim nakon umirovljenja, u budućnosti ostvariti veću mirovinu?
Korisnik prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji nakon stjecanja prava na mirovinu ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža može zatražiti ponovno određivanje mirovine.
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji Večernjeg lista i PBZ CROATIA OSIGURANJE obveznih mirovinskih fondova, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia
