Treći ovogodišnji poplavni val povlači se ostavljajući za sobom nove višemilijunske štete i ljude u „izbjeglištvu“ koji strepe od novih vremenskih prognoza. Mnogi od njih proklinju Hrvatske vode, neočišćene kanale, nedovršene, nekvalitetne ili nestručno izgrađene nasipe, deregulaciju riječnih vodotoka, prekomjerno šljunčarenje... Je li se sve to moglo izbjeći, tko je kriv, brane li ih Hrvatske vode dobro od poplava... samo su neka od pitanja o kojima razgovaramo s njihovim generalnim direktorom Ivicom Plišićem, „generalom“ u izvanrednom stanju obrane od poplava, kako je to ovih dana sam za sebe izjavio.
Jesu li se katastrofe na nekim područjima mogle izbjeći?
Svakodnevno kod visokih vodostaja izbjegavamo katastrofe. No ovo je godina s ekstremnim oborinama i praktično nema tjedna u mjesecu u kojem barem jedan do dva dana ne pada kiša s ekstremnim količinama iznad 50 milimetara. U prošlotjednom vodnom valu od ukupno 850 kilometara branjenih vodotoka u savskom slivu problema je bilo na području oko 20 kilometara i to upravo tamo gdje sustav obrane od poplava nije dovršen ili nije ni izgrađen. U Rajevu Selu, Gunji, itd. pak poplavilo je 5 posto ukupno poplavljenih površina tog trenutka na slivu Save u Srbiji i Bosni. To znači da bi bez sustava koje imamo moglo biti i puno veće štete. Mi imamo europsku direktivu o poplavama koja je novijeg datuma i koristi se drugačijim metodama i tehnikama obrane od poplave od nas. Republika Hrvatska ima naslijeđeni sustav obrane od poplava koji se godinama nadograđivao i usavršavao i koristili smo ga primjereno našoj situaciji i financijskim mogućnosti naše države. Rizik od poplava uvijek postoji.
Tješite li i vi ljude na terenu kako znate kako im je jer ste jednom imali poplavu zbog veš mašine?
Ja sam stalno na terenu. Jako dobro komuniciram s ljudima u Gunji, Rajevu Selu i Račinovcima. Odmah sam im rekao da nećemo ništa obećavati, ali ćemo napraviti i više nego je realno potrebno pa čistimo i tamošnje kanale i spajamo kuće na vodovod. U Rajevu Selu svega je 15% kuća bilo priključeno na vodovod i većina ih je koristila bunare. Ono što bi Hrvatske vode intenzivno rade je zatvaranje nasipa. No ova je godina jako kišovita, a kako su u pitanju zemljani radovi projektanti de facto ne dozvoljavaju ugradnju materijala koji nije ispravan i to dugo traje, no poštivati će se ugovoreni rokovi radova.
Spavate li mirno kad meteorolozi najave ekstremne oborine?
To je dobro pitanje. Jedino sigurno kod hidrometeorološkog prognoziranja jest da postoji vjerojatnost oborina, no gdje i koliko će ih biti prilično je neprecizno pa zbog toga pratim kratkoročne vremenske prognoze oborina svakih šest sati. Poplave su naš dio posla. Na nama je da napravimo sve što je u našoj moći i pripremimo objekte za obranu od poplava. Ako je vodotok prazan imamo vremena, a ako nije i voda stiže, proglašavamo izvanredno stanje, dižemo civilnu zaštitu i sve ostale po potrebi.
Je li se proteklih godina ulagalo u obranu od poplave po planu ili se štedjelo?
Sve se radilo po planu, no je li trebalo više trošiti novca na održavanje, odnosno je li potrebno toliko potrošiti? Mi smo lani iz vodnog doprinosa uložili 139 milijuna kuna za izgradnju novih nasipa. Ove godine u planu je 200 milijuna kuna, dok ugovorenih projekata, nasipa, akumulacija, retencija... imamo za 500 milijuna kuna. Da bi sustav obrane od poplava bio u cijelosti izgrađen, a strategija je to postići do 2038., potrebno je 9 milijardi kuna.
Kako ocjenjujete naš sustav obrane od poplava? Treba li rijeke vratiti u prirodne tokove?
Sustav obrane od poplava u Hrvatskoj je vrlo suvremen. Imamo 32 tisuće kilometara vodotoka prvog i drugog reda, više nego državnih cesta - Savu, Dunav, Dravu, Ilovu, Kupu, manje rijeke, a svega 4000 kilometara nasipa. I sve to održavamo sa 600 milijuna kuna. Europa je sva iskanalizirana i oni sada ruše nasipe, a kod nas je kao što vidite oko 10 % rijeka u nasipima.
Koliko novca treba za saniranje svih kritičnih točaka u tri poplavna vala?
Dosadašnji troškovi za obranu od poplava, bez prošlotjednog vodnog vala iznose 50 milijuna kuna, s time da u tom iznosu nije ni trošak popravka prodora nasipa u Rajevom Selu i Račinovcima.
Što je s novcem iz EU?
Za EU u planovima imamo 4,00 mlrd. kn projekata do 2022., 3,00 mlrd. kn do 2020., od čega 1,2 mlrd. iz EU fondova. U pripremi je šest projekata kojima se definiraju rizici i štete od poplava jer Europa financira samo ono gdje su rizici i štete adekvatni uloženom novcu. EU neće financirati nasip od 7 kilometara za 20 kuća, to ćemo morati sami. Zatražiti ćemo i sredstva EU za nasip na Neretvi koje se već gradi vrijedan 50 milijuna kuna. Za Karlovac nam treba 300-400 milijuna kuna iz EU fondova, ovisno što ćemo sve tamo graditi.
Sve je to sporo...
Za sve treba imati građevinsku dozvolu koja podrazumijeva studiju utjecaja na okoliš, utjecaj na prirodu i prostorni plan. Osim Karlovca gdje nije izgrađen do kraja sustav obrane od poplava, problem su i Orljava, Pleternica, Požeška dolina. S druge strane nitko ne spominje da sada radimo nasip u Samoboru, Medsave. U Bukevju kod Velike Gorice rekonstruira se stari nasip i radi novi da bi se Veliku Goricu i Čičku poljanu zaštitilo od prave poplave, a ne od ovih zaobalnih voda koje dođu do kuća jer je Odransko polje prirodna retencija.
Što je s neočišćenim kanalima zbog kojih plivaju njive seljaka?
Slivnim kanalima, koji su u stvarnosti sustavi za navodnjavanje i odvodnju, kojih ima oko 24,7 tisuća kilometara, trebaju upravljati i održavati ih županije. Cestovni jarci uz prometnice u nadležnosti su onih koji održavaju cestu. Danas se za poljoprivredno zemljište ne plaća nikakva naknada iz koje bi se osigurala sredstva za čišćenje kanala uz ta zemljišta, pa nije bilo druge nego da država o svom trošku očisti te kanale. Od 2005. očišćeno ih je 50% (oko 12.000 km) i ti se kanali i dalje održavaju na što je potrošena milijarda kuna.
Što je s vodno-komunalnim obvezama prema EU do 2023.?
U kanalizacijski sustav trebamo uložiti 3 milijarde eura i 1,5 mlrd. eura u vodoopskrbu, ukupno 38 milijardi kuna. Od EU fondova već nam je na raspolaganju 1,15 mlrd. eura do 2020., a na to mi moramo osigurati 600 milijuna eura. No taj novac ide direktno za projekte koje će voditi lokalna zajednica, a mi smo samo transfer i kontrola trošenja tog novca 2. razine, a resorno ministarstvo 1. razine. Do 70% sredstava osigurava EU, a mi Hrvatske vode, država, gradovi i općine do 10%.
Je li točno da petina građana Hrvatske još nema vodovod?
Mogućnost priključenja na vodoopskrbni sustav ima 94% stanovnika Hrvatske (na sustav je priključeno 84%), no 10% stanovništva svojom odlukom još uvijek nije priključeno na sustav.
Koliko prihodujete, 2 ili 4 milijarde kako se tvrdi u javnosti?
Ne prihodujemo 4 milijarde kuna, već 2,017 milijardi kuna! Od toga 600 milijuna izdvajamo za održavanje vodotoka i 130 milijuna za izgradnju novih. Ove godine očekujemo da će biti i više, nakon što je od 1. travnja poskupjela naknada za korištenje voda. Računamo da će to značiti oko 300 milijuna kuna više prihoda koji se koriste za izgradnju vodovodnih i kanalizacijskih sustava.
Što je s okrupnjavanjem, odnosno regionalizacijom i restrukturiranjem sustava vodoopskrbe i odvodnje te ukidanjem više od 130 od oko 150 komunalnih poduzeća u Hrvatskoj, koja nisu u stanju isporučiti više od 3 milijuna kubika vode?
Okrupnjavanje je nužnost i posljedica činjenice da nas čekaju značajna ulaganja od 4,5 mlrd. eura u sustave vodoopskrbe i odvodnje. Upravo za realizaciju svega navedenoga nužno je okrupnjavanje tehničko-tehnološko-administrativnih kapaciteta unutar područja pružanja usluga, dakle unutar Isporučitelja (vodovoda i kanalizacija) što će dovesti u konačnosti i do efikasnije i ekonomičnije javne vodne usluge, a time i zadovoljnog potrošača.
Sve ovo vrijeme poziva vas se da date ostavku, čak se tvrdilo i kako vas ministar Jakovina smjenjuje? Ovo zadnje ministar je demantirao, no jeste li razmišljali da ponudite ostavku poput vašeg prethodnika?
Ne znam tko me to točno i zašto proziva za ostavku, no smatram da je angažman Hrvatskih voda na ovogodišnjim poplavnim valovima kao i na prethodnim, a u tri godine moga mandata je bilo pet velikih poplava, bio maksimalan te smo i stavljanjem u funkciju svih izgrađenih hidrotehničkih objekata uspjeli minimalizirati materijalne štete. Uostalom, za prošlogodišnju poplavu na Dunavu dobili smo Povelju Predsjednika Republike Hrvatske, g. Ive Josipovića za uspješnu obranu od poplava, dok su se štete od te poplave, u ostalim europskim zemljama, mjerile u milijardama eura.
Kako komentirate da u vrijeme kad nema dovoljno novca za sve štete od poplava Hrvatske vode jednom odvjetničkom uredu plaćaju 2 milijuna kuna?
Riječ je o Ugovor sa konzorcijem koji se sastoji od dva odvjetnička ureda sklopljen je za pružanje pravne pomoći za specijalističko pravno područje, konkretno FIDIC ugovora, i financira se isključivo iz sredstava EU (dakle – iz donacije). Ugovor je sklopljen primjenom Zakona o javnoj nabavi RH, na način kako se zaključuju usluge pravne pomoći. EU uviđa važnost da se na projektima koje ona sufinancira – uvede stručna pravna pomoć sa specijalističkim znanjima FIDIC ugovora. Ovom javnom nabavom usluga pravne pomoći ni u jednoj kuni ne utječe na sredstva obrane od poplava.
Nevjerojatno koja drskost! Kataklizma za kataklizmom, ljudi ostaju bez svega preko noći, gube i živote! I to zato što sustav zaštite od poplava ne funkcionira, a ovaj politički poslušnik mrtav-hladan daje intervjue i odriče si odgovornost. I vjerojatno već mjerka novi Volvo terenac.