Početkom 2020. godine „nova“ Europska komisija je započela sa svojim radom pod vodstvom predsjednice Ursule von der Leyen i, u skladu s političkim smjernicama, fokus je stavila na Zeleni plan i digitalnu tranziciju. Nitko nije mogao ni slutiti što će uslijediti. Svijet je ostao zatečen pandemijom bolesti Covid-19 koja je iznimno brzo postala najveći globalni izazov i preokrenula prioritete. O novom se virusu malo znalo, pa je u prvom mahu vladalo nesnalaženje.
No, ubrzo je svima postalo jasno kako je koordinacija na razini Europske unije od nasušne potrebe, da bi se ova složena kriza prebrodila. Odgovor Europske unije i zajedničko djelovanje država članica bio je brz, s fokusom na spašavanje života i ekonomsku stabilnost. Komisija je prilagodila tekući europski proračun za razdoblje 2014.-2020., i niz pravila kako bi pomogla državama članicama da ublaže posljedice krize na gospodarstvo i zdravstvene sustave. Već krajem svibnja, predstavila je i izmijenjeni i pojačani proračun za sljedeće financijsko razdoblje 2021.-2027., uključujući i jedinstveni instrument Sljedeće generacije EU-a.
Riječ je o nemalom iznosu od 1,8 bilijuna eura koji ima za cilj ne samo pomoći Europskoj uniji da se suoči s ovom krizom, već da iz nje izađe snažnija i otpornija, tako da se okrene prema novim razvojnim strategijama. Mehanizam za oporavak i otpornost, glavni pokretač instrumenta Sljedeće generacije EU-a osigurat će čak 672,5 milijardi eura za zajmove i bespovratna sredstva za financijsku potporu u presudnim prvim godinama oporavka. Konkretno, u okviru Mehanizma državama članicama dodijelit će se bespovratna sredstva od 312,5 milijardi eura, a preostalih 360 milijardi eura bit će na raspolaganju za zajmove.
Provedba tih sredstava bit će na osnovu nacionalnih planova za oporavak i otpornost, strateški dokument koji će se temeljiti na preporukama Europske komisije državama članicama dobivenih u sklopu Europskog semestra i prioritetima koje je Europska komisija predstavila za sljedeće razdoblje, a to su u prvom redu Zeleni plan i Digitalna tranzicija. Države članice, pa tako i Hrvatska, trenutno pripremaju svoje Nacionalne planove za oporavak i otpornost, a prvi nacrti očekuju se do kraja godine. Planovi bi trebali biti potvrđeni najkasnije do kraja travnja kako bi provedba mogla krenuti čim prije i prva sredstva mogla biti isplaćena.
U kontekstu Europe koja nastoji postići klimatsku neutralnost do 2050. i znatno povećati svoje ambicije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030., države bi članice trebale dati prednost provedbi reformi i ulaganja za potporu klimatskoj tranziciji. Primjerice, ubrzati razvoj i upotrebu obnovljivih izvora energije, poboljšati energetsku i resursnu učinkovitost javnih i privatnih zgrada te ubrzati upotrebu održivih, pristupačnih i pametnih prijevoznih sredstava. Slično je i s digitalnom tranzicijom, a to bi moglo uključiti na primjer, ulaganje u uvođenje 5G i gigabitne povezivosti, razvoj digitalnih vještina reformom obrazovnih sustava te povećanje dostupnosti i učinkovitosti javnih usluga s pomoću novih digitalnih alata.
Paralelno s radom na ostvarivanju zacrtanih prioriteta, nastavit ćemo pružati potporu državama članicama u upravljanju aktualnom krizom, od mjera za borbu protiv virusa, s pristupom brzom testiranju i pripremama kampanja cijepljenja do podizanja otpornosti europskih gospodarstava i društava. Prvu polovicu ove godina obilježila je najdublja recesija u povijesti Unije, zatim snažni uzlet u ljeto te ponovni prekid oporavka. Naše gospodarske prognoze predviđaju rast u 2021. i zatim razdoblje postupnog vraćanja razini prije pandemije. U našim nastojanjima da pomognemo državama članicama da se suoče s posljedicama krize, po prvi put u povijesti izdali smo socijalne obveznice kako bi prikupili sredstva koja će pridonijeti očuvanju radnih mjesta.
Upis obveznica premašio je ponudu 13 puta, a potražnja je bila veća od 233 milijardi eura, što je odraz goleme potpore zajednice ulagatelja socijalnim obveznicama kojima će se očuvati radna mjesta i boriti protiv sve veće nezaposlenosti u europskim zemljama, uzrokovane pandemijom bolesti Covid-19 i posljedične gospodarske krize. Odlična je vijest da su Europski parlament i Europsko Vijeće postigli dogovor 11. studenog ove godine o našem Planu oporavka i sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru, kao i politički kompromis o prijedlogu Komisije iz 2018. godine koji veže sredstva EU-a s poštivanjem vladavine prava u državama članicama.
Učinkovita uvjetovanost vladavine prava važna je kako bi se zaštitili proračun EU-a i financiranje iz instrumenta Sljedeće generacije EU-a. Sada je važno da dogovor o višegodišnjem financijskom okviru dovršimo do kraja godine kako bismo pretvorili izazov pandemije u priliku za oporavak, pri čemu će nas voditi zelena i digitalna tranzicija.
eu je utopija koja ce se urusiti sama od sebe....to je moderna kula babilonska....te strategije postoje ali one sluze iskljucivo najvecim multinacionalnim kompanijama....tranzicija nacija u gradane je toliko besmisleno....pandemija koronevirusa je pokazala da pravo zapravo eu ni ne postoji....