U odnosu na 2009. godinu, kada su zemlje srednje i istočne Europe zabilježile pad ulaganja od 45 posto, prošle godine dogodio se obrat i strana ulaganja u te zemlje rasla su devet posto, pokazuje istraživanje Erste grupe. Najoptimističniji rezultati zabilježeni su u Češkoj, gdje je priljev stranih ulaganja više nego udvostručen te je dosegnuo najvišu razinu u regiji. Slijedi je Mađarska, gdje je negativni trend zaustavljen prvi put nakon krize, te potom Slovačka i Ukrajina.
Hrvatska zaostaje
U Hrvatskoj se u 2009. usporio neto priljev izravnih stranih ulaganja, dok je prošla godina donijela određenu stabilizaciju na strani reinvestirane dobiti, ali nedostatak bilo kakvih važnih "greenfield-ulaganja". Unatoč tromim trendovima, s obzirom na dodatno prilagođavanje na tekućem računu platne bilance, omjer neto izravnih stranih ulaganja i deficita platne bilance stabilizirao se, kaže Alen Kovač, ekonomist u Erste banci u Hrvatskoj.
U Češkoj su ulaganja u 2010. godini bila u visini od gotovo četiri posto BDP-a. U nominalnom iznosu razina izravnih stranih ulaganja bila je čak viša nego u 2008. Oko dva posto BDP-a bila je visina ulaganja u Mađarskoj, a strana ulaganja porasla su i u Slovačkoj te dosegnula jedan posto BDP-a. Tamošnji interes ulagača potaknut je snažnim oporavkom reinvestirane dobiti i stabilizacijom međukompanijskih kredita između matičnih kompanija i njihovih lokalnih podružnica. S obzirom na to da je mađarsko gospodarstvo zabilježilo suficit na tekućem računu platne bilance (2% BDP-a), stvorio se vrlo dobar temelj za održivost mađarske platne bilance. Ukrajina je zadržala visoku razinu izravnih stranih ulaganja od oko četiri posto BDP-a, što pokriva cijeli deficit platne bilance i na taj način znatno smanjuje potrebe za vanjskim zaduživanjem.
Snažna dužnička ulaganja
Od posljednjeg tromjesečja 2009. godine traje oporavak portfeljnih ulaganja, osobito u Češkoj i Poljskoj, a većina se odnosila na dužnička portfeljna ulaganja, uglavnom državne obveznice. Strani su ulagači povećali svoju izloženost češkim i poljskim državnim obveznicama za pet, odnosno 25 milijardi eura. Obje su zemlje privlačne stranim ulagačima zbog relativno niske razine javnog duga i otpornosti svojih gospodarstava na krizu. Međutim, manjak napora usmjerenih na fiskalnu konsolidaciju u Poljskoj i neravnomjerna raspodjela državnog financiranja između domaćih i stranih ulagača poljsku imovinu čini rizičnijom od češke, smatraju analitičari Erste Groupa.
I u Hrvatskoj su dužnička portfeljna ulaganja imala dominantnu ulogu. Tržište dužničkim vrijednosnim papirima bilo je zatvoreno do sredine 2009., kada je intervenirao HNB, ublažujući monetarnu politiku i dopuštajući jednostavno refinanciranje javnog duga u tom razdoblju. Stabilizacijom tržišta Vlada je intenzivirala izdavanje obveznica i uspjela povući sredstva s tržišta dužničkih vrijednosnih papira kako bi pokrila fiskalni deficit.
Hm, očekujemo rezultate investicijskog ciklusa kojeg je pokrenuo Rohatinski. Što? Već ste zaboravili?