Mladi mogu vratiti stari sjaj Slavoniji i drugim ruralnim krajevima, ali samo ako im se omogući da ostanu ili se vrate na selo i bave poljoprivredom koja je savršena grana za samozapošljavanje, kaže Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika Agro. Današnji poljoprivrednik treba biti i radnik na zemlji, savršeni menadžer, poduzetnik i marketinški stručnjak, informiran, obrazovan i – udružen, gotovo sve ono čemu se stariji poljoprivrednici, navikli na potpore, i dalje opiru.
Dostupnost zemljišta
No savršenijeg trenutka da mladi koji žele živjeti od zemlje ugrabe svoju šansu nema. Nedavnim prihvaćanjem Programa ruralnog razvoja RH do 2020. pružaju im se brojne mogućnosti za pokretanje vlastitog i uspješnog agrobiznisa, uvjeren je Marinac.
Koliko se danas mladih bavi poljoprivredom i mogu li od nje živjeti?
Trenutačno je registrirano 16.706 poljoprivrednih gospodarstava (PG) koje vode mlađi od 40 godina, što je 9% u odnosu na ukupan broj tih gospodarstava u Hrvatskoj. Okreću se novim, radno intenzivnim kulturama, voću, povrću... od kojih, ovisno o podneblju, vrsti proizvodnje, mogućnostima, veličini površine, mogu ostvariti veći profit.
Koji su najveći problemi s kojima se suočavaju?
Poljoprivredno zemljište i financiranje. Mladima treba osigurati jednostavan ulazak u poljoprivredne poduzetničke vode kroz informiranje, obrazovanje, dostupnost zemljišta te proaktivno djelovanje proizvođača, jer nitko ne dobiva „ključ u ruke“. Država im može osigurati zemljište najmom te raznim programima partnerstva, primjerice, sa „starim“ PG-ima ili kroz javno-privatna partnerstva, kao SAFER u Francuskoj. I banke trebaju uskočiti s povoljnijim kreditima jer je takvo kreditiranje prihvatljivo isključivo na dugi rok i uz subvencioniranu kamatu, što zahtijeva državne mjere.
Je li lakše biti mladi poljoprivrednik u nekoj razvijenijoj članici EU? Što bi Hrvatska po tom pitanju mogla naučiti?
Mladi u razvijenijim državama EU imaju uređenije tržište i sređenije pitanje zemljišta, ali trebaju i veći početni kapital jer je tamo viša cijena zemlje. Jedan od glavnih aspekata moderne poljoprivrede je udruživanje i tome se moramo okrenuti. U dosta zemalja EU baš su udruženja ta koja omogućavaju brži razvoj poljoprivrede. Jako je teško sam nastupati na tržištu EU, jer moderna poljoprivreda traži od proizvođača da bude savršeni menadžer. Baš zbog toga bi se trebalo udruživati i pojedini članovi udruženja trebali bi se usmjeriti svaki na jednu sferu poslovanja. Na taj način bi smanjili troškove i povećali količinu kvalitetnih proizvoda s kojima mogu konkurirati na tržištu.
Koje su mjere mladima najzanimljivije i iz kojih mogu povući maksimum sredstava?
U mjerama ruralnog razvoja kreirana je posebna mjera za mlade poljoprivrednike 6.1. gdje mogu ostvariti do 50.000 eura bespovratno zadovolje li kriterije da nisu nositelji PG-a dulje od 18 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za potporu. PG treba pripadati ekonomskoj veličini (zbroju svih vrijednosti proizvodnje) od 8000 do 49.999 eura. U mjeri 6.3. mali PG-i ekonomske veličine od 2000 do 7999 eura mogu pak za kupnju domaćih životinja, bilja, sjemena i sadnog materijala, kupnju, zakup, uređenje poljoprivrednog zemljišta... ostvariti do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, do 15.000 eura po korisniku. U mjeri 4.1. za ulaganja u PG-e mladi ostvaruju 20% bodova više i mogu doseći do 90% sufinanciranja EU od 5000 do 3 milijuna eura, a osigurana su im i dodatna plaćanja u izravnim plaćanjima za prve hektare.
Lakši plasman proizvoda
Kakvi se projekti isplate?
Teško je govoriti općenito o tome, ali svaki profitabilni projekt je u redu.
Ima li Hrvatska strategiju poljoprivrede?
Sad smo dio EU strategije zajedničke poljoprivrede u kojoj možemo prilagođavati zajedničku poljoprivrednu politiku svojim potrebama do određene razine.
Gdje vidite budućnost hrvatske poljoprivrede?
Ona mora postati jedna od glavnih grana hrvatskog gospodarstva u sinergiji s turizmom i prehrambenom industrijom. Potrebno je povećati finalizaciju proizvoda kroz pakiranje i preradu poljoprivrednih proizvoda. Treba uspostaviti posebne mjere kako bi naši proizvođači svoje zdrave i domaće proizvode mogli lakše plasirati kroz turistički sektor u Hrvatskoj, jer su turisti spremni platiti više za bolji, zdravi proizvod.
>> Za kupnju stoke, sjemena, zemlje, seljacima do 15.000 €
