Hrvatska bi prema procjenama trebala ove godine rasti oko pet posto i po tome biti jedna od uspješnijih članica EU. Specifičnost oporavka u Hrvatskoj trebao bi biti izraženiji oporavak sklonosti potrošnji, rast investicija pod utjecajem obnova Zagreba i Banije nakon potresa, te znatni priljevi iz EU fondova koji su nam na raspolaganju – istaknuo je potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher na okruglom stolu “Kako potaknuti financiranje i razvoj” u organizaciji HGK.
Jednu od najvažnijih uloga imati financijske institucije jer će bez svježeg i povoljnog kapitala biti teško dugoročnije ostvariti dinamičan rast. Sudionici panela pokušali su odgovoriti na pitanje kako 160 milijardi kuna koje leže na računima HNB-a i poslovnih banaka učiniti što dostupnijima gospodarstvu.
Vedran Šošić, glavni makroekonomist HNB-a istaknuo je da se u prvom kvartalu ove godine ekonomska aktivnost vratila na pretkriznu razinu, ali da se u drugom usporava.
– Naša prognoza je rast od 6 posto, a osobno bi se kladio i na nešto višu stopu, međutim, oporavak je asimetričan. Dio djelatnosti se jako lijepo oporavlja, poput građevinarstva, a dio još vuče teške posljedice pandemije. Devize nam stižu, HNB ih otkupljuje i povećava likvidnost. Kamate su najniže ikad, ali kreditna aktivnost je nakon početnog skoka ostala prigušena jer su banke zaoštrile uvjete kreditiranja – istaknuo je Šošić.
Ivan Jandrić, član Uprave Addiko Banke i predsjednik Udruženja banaka HGK podsjetio je da se klijenti kojima je završio moratorij sada suočavaju s realnošću, a još je sve neizvjesno.
VIDEO Trusno smo područje i nema smisla što više ulažemo u energetsku obnovu nego građevinarstvo
