Dogovor prema kojem su četiri društva za upravljanje privatnim mirovinskim fondovima trebala otkupiti vlasnički udio Sberbanke u Fortenova grupi definitivno je propao i to izričitim protivljenjem njemačkog Allianza, suvlasnika najvećeg među njima - AZ fonda. Informacija je potvrđena iz nekoliko izvora uključenih u pregovore čiji je konačni cilj bio zaključenje transakcije vrijedne 500 milijuna eura, kojom bi se iz vlasništva Fortenove istisnula moćna ruska državna banka koja je trenutno pod međunarodnim sankcijama. Potvrdili su to i iz Fortenove:
- Točno je da hrvatski mirovinski fondovi neće postati novi suvlasnici Fortenova grupe, iako je menadžment kompanije u zadnja dva mjeseca uložio znatne napore kako bi im omogućili kupnju udjela od 42,5%, koji trenutno ima Sberbank. Iako su tri od četiri mirovinska fonda donijela odluku o ulaganju, žao nam je što Nadzorni odbor AZ mirovinskog fonda, koji kao najveći obvezni mirovinski fond u Hrvatskoj upravlja mirovinama većine nas, nije prepoznao i iskoristio izvrsnu priliku za ulaganje u najveću maloprodajnu i prehrambenu kompaniju u ovom dijelu Europe.
Vijest da Allianz blokira ulazak AZ fonda u Fortenova grupu i tako i preostalim mirovinskim fondovima onemogućuje zaključenje kupoprodaje udjela Sberbanke u najvažnijoj prehrambenoj kompaniji u ovom dijelu Europe, prvi je objavio Večernji list u srijedu. O razlozima protivljenja Allianza zasad se može samo nagađati. Međutim neke su činjenice indikativne.
U dramatičnim događanjima zadnjih nekoliko dana, nakon što je sa sva četiri mirovinska fonda kupnja 42,5% udjela Sberbanke u Fortenova grupi bila dogovorena, nadzorni odbori Raiffeisen društva za upravljanje fondovima, PBZ Croatia Osiguranja i Erstea donijeli su odluke o ulasku u transakciju, dok je nadzorni odbor društva koje upravlja AZ mirovinskim fondom, u suvlasništvu Allianza i Zagrebačke banke, u zadnji trenutak donio odluku da u transakciju neće ući. Kako mirovinski fondovi imaju zakonom regulirane limite koji ograničavaju visinu ulaganja koje mogu realizirati, preostala tri fonda bez AZ-a nisu mogla u okviru tih limita zaključiti kupoprodaju te od dogovorenog ulaganja mirovinaca u Fortenova grupu, ipak neće biti ništa.
Vijest je uzburkala duhove u financijskim krugovima jer se ovaj „deal“ smatrao gotovom stvari. Sberbanka je pod pritiskom sankcija svoj udjel bila spremna prodati prije nego što je postigao punu vrijednost, a upućeni analitičari smatrali su da se radi o prilici koju mirovinci, neprestano u potrazi za kvalitetnim domaćim ulaganjima, ne smiju propustiti.
Inicijalno, prijedlog uprave AZ fonda da sudjeluju u transakciji otkupa dionica Sberbanka, za koju su zeleno svjetlo dali i financijski i pravni savjetnici koje su mirovinski fondovi bili angažirali u procesu dubinskog snimanja kompanije, srušen je u Njemačkoj, a protiv su glasali njemački članovi Nadzornog odbora Petr Sosik i Christoph Plein. Međutim, na sjednici na kojoj je srušen prijedlog uprave, kako doznajemo, sudjelovali su menadžeri Allianza iz Njemačke i Hrvatske koji nisu članovi nadzornog odbora. Dinamiku i smjer sjednice diktirao je Petros Papanikolaou, direktor Allianza za regiju jugoistočne Europe. Papanikolaou je njemački državljanin grčkog porijekla, a za ovu priču relevantnija jest činjenica da je Papanikolou ujedno jedan od direktora Allianza u Rusiji, gdje njemački osiguravatelj pokušava ishoditi dozvolu za prodaju svoje poslovne operacije.
Blokadu ulaska mirovinaca u Fortenovu komentirao je i glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora te kompanije Fabris Peruško:
- Uprava Fortenova grupe učinila je sve da mirovinci kupe udio Sberbanke, jer je zbog sankcija ovo trenutak kada je taj udjel bilo moguće kupiti po povoljnoj cijeni. Htjeli smo mirovince i zato što bi kompanija time dobila institucionalnog investitora koji bi donio dodatnu stabilnost regionalnoj proizvodnji i opskrbi hranom – kaže Peruško. Na pitanje kako će dalje teći proces otkupa vlasničkog udjela Sberbanka, Peruško dodaje da proces vlasničke konsolidacije i sankcije protiv dijela vlasnika i dalje ne utječu ni na koji način na poslovanje Fortenova grupe, iza nas je odlična sezona i rezultati su rekordni i bez obzira na rast cijena energenata i druge poremećaje tržišta očekujemo dobru poslovnu godinu. Međutim, želio bih istaknuti da naših 25 tisuća zaposlenika u Hrvatskoj uplaćuje iz svojih bruto plaća mjesečno oko 2% svih uplata u hrvatske obvezne mirovinske fondove i to mi daje za pravo javno komentirati odluku koju je u ime svih njih, kao i milijuna drugih obveznika mirovinskog sustava, donio dio članova nadzornog odbora odnosno predstavnika vlasnika jednog od društava koji upravljaju fondovima. Ja osobno, ne kao glavni izvršni direktor Fortenova grupe, nego kao Fabris Peruško i jednog dana nadam se sretan umirovljenik, mogu samo reći da su hrvatski mirovinski sustav i društva koja s našim mirovinama upravljaju stvarno zreli za ozbiljnu reformu. Kao društvo ne možemo si dozvoliti da odluke onih koji kao vlasnici upravljaju mirovinskim fondovima nisu u javnom, nego nečijem privatnom interesu.
Ishod pregovora u Fortenovi mogao bi aktualizirati i priču o domaćim mirovinskim društvima i načinu na koji upravljaju privatnim mirovinskim fondovima. Hrvatska već 20 godina ima četiri obvezna mirovinska fonda – poredani po veličini to su AZ obvezni mirovinski fond, Raiffeisen obvezni mirovinski fond, PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond i Erste Plavi obvezni mirovinski fond. Vlasnici tvrtki koje upravljaju ovim mirovinskim fondovima su banke i osiguravajuće kuće, što u stranom, što u domaćem vlasništvu: Allianz, Zagrebačka banka, Raiffeisen banka, PBZ Intesa, Croatia osiguranje i Erste banka. Svi zaposleni u Hrvatskoj po sili zakona članovi su obveznih mirovinskih fondova u koje svaki mjesec uplaćuju 5 posto svoje bruto plaće. Vlasnici tvrtki koje upravljaju mirovinskim fondovima u posljednjih pet godina ostvarili su kroz naknade za upravljanje fondovima zaradu od 853 milijuna kuna. Ukupna vrijednost imovine pod upravljanjem fondova iznosi 130 milijardi kuna, odnosno oko 17,2 milijarde eura. Kupnja udjela Sberbanke u Fortenova grupi za 500 milijuna eura iznosila bi oko 3% trenutne vrijednosti portfelja mirovinaca. Valja napomenuti da taj novac nije vlasništvo onih koji upravljaju mirovinskim fondovima već hrvatskih mirovinskih osiguranika.
Istjerajte AZ iz hrvatske