Kamate na stambene kredite u Hrvatskoj s prosjekom 7,4 posto među najpovoljnijima su u regiji, no raspon od 3,2 posto koji nas dijeli od prosjeka eurozone dužnike baš i ne drži u uvjerenju da otplaćuju povoljne kredite. Baš zato visoke su i kamate na štednju, prema podacima portala www.moj-bankar.hr, s četiri posto na razini regije, a znatno iznad prosjeka eurozone.
Pad investicija u regiji
– Premda su hipotekarni krediti i kretanje cijena nekretnina bili uzročnik financijske krize koja još uvijek hara svijetom, razvijene ekonomije odlučile su kao dio mjera gašenja požara, sniziti kamate na stambene kredite. Ta bi mjera trebala potaknuti aktivnosti u građevinskom sektoru. Rezultat je pad varijabilnih kamatnih stopa na stambene kredite u eurozoni sa 4,8 posto na početku 2009. na 4,2 posto početkom 2010 – objašnjavaju u istraživanju.
Na žalost, ništa slično nije se dogodilo u regiji koja je, kažu, ostala talac nedostatka stranih investicija u 2009.
– To je rezultiralo smanjenim obujmom slobodnih eura i restriktivnijim politikama kreditiranja koje su i podignule kamatne stope u državama regije.
Tako kamate na stambene kredite u eurima variraju od 7,4 posto u Hrvatskoj do deset posto u Bugarskoj i Bosni i Hercegovini. U Sloveniji su stambeni krediti vezani uz Euribor uvećan za maržu od oko 2,5 posto, tako da trenutačne prosječne varijabilne kamate iznose oko 3,6 posto. Istodobno im fiksna kamata na stambene kredite iznosi 7,8 posto.
Oročeni depoziti
Oročeni euro depoziti stanovništva u Hrvatskoj imaju prosječnu kamatu četiri posto, u susjednim zemljama između dva i šest posto godišnje, što višestruko premašuje prosjek eurozone, u kojoj je kamata na depozite u euru do godinu dana oko 1,8 posto. Najviša je u Crnoj Gori, šest posto.
treba jasno i glasno reći u čemu je stvar. kod nas su kamate na kredite u odnosu na eurozonu visoke jer kredite otplaćuje sirotinja, te iste visoke kamate na kredite omogućavaju da i na štednju budu kamate više nego u eurozoni a štednju imaju bogataši. 2+2 je još uvijek 4.