istraživanje

U sivoj zoni plaćanje kućnih popravaka, dadilja, frizera...

bankomat
Marko Prpic/PIXSELL
07.06.2017.
u 17:30

Istraživanje koje je za kartičara proveo Ekonomski institut pokazalo je da 73% građana smatra da bi javne usluge trebalo plaćati karticom

Gotovina se najviše koristi za plaćanje malih obrtničkih i osobnih usluga, popravaka i servisa; gotovo u stopostotnom iznosu tako se podmiruju troškovi kućnih majstora, u 77% slučajeva usluge frizera, pedikera i kozmetičara te više od polovine usluga postolara, krojača, optičara i sličnih zanata. Upravo je to “siva” zona ekonomije koja zaobilazi poreze. Pokazalo je to istraživanje o povezanosti elektroničkog plaćanja i suzbijanja sive ekonomije koje je za kartičarsku kuću Visu proveo Ekonomski institut te kao kritične točke detektirao i plaćanje voća i povrća na tržnicama, izdatke za sport i zabavu, alternativnu medicinu, taksi-usluge i najam apartmana. Gotovinom, premda ne i mimo računa, plaća se i u kafićima, slastičarnicama, pekarnicama i restoranima brze hrane. Udio gotovinskih plaćanja u Hrvatskoj još uvijek je prilično velik, uzme li se u obzir da tri četvrtine (76,8%) građana koristi kartice, a 53% kartice i sustave elektroničkog plaćanja. Čak 73% ispitanika smatra da bi se sve javne usluge trebale plaćati karticama ili elektronički.

Foto: VLm

– Cilj je do 2020. omogućiti prihvat beskontaktnih kartica na svim Visinim prodajnim mjestima u Europi. Kako bismo dostigli bezgotovinsko društvo, nužna je kvalitetna priprema i uključenje svih segmenata društva i gospodarstva u Hrvatskoj. Uvjereni smo da ćemo, uz potporu financijskih i Vladinih institucija, potrošačima omogućiti da u svakoj prilici plaćaju elektroničkim putem – rekao je Davor Kršul, Visin menadžer za Hrvatsku, na predstavljanju rezultata studije. Udio sive ekonomije u hrvatskom je BDP-u 27,7% i mnogi smatraju da se može suzbiti bezgotovinskim plaćanjem. No, istodobno bi trebalo regulirati i mogućnost zloporabe korištenja privatnih podataka o potrošačkim navikama građana.      

Komentara 2

DU
Deleted user
15:18 18.06.2017.

Pod krinkom urednosti poslovanja i apsolutne kontrole života svih u svemu država bi kartičarskim kućama i bankama dodatno izašla u susret ?! nezajažljivost države-poreznika već je sada epskih raznjera......Podsjetnik na feudalizam i >"borbu jadnih kmetova" protiv feudalaca i ubiranja "desetine"" .......Danas u ovom super naprednom društvu novovjeki feudalci otimaju polovinu i žele više i još !!!!

JL
je'l to moguće
21:40 03.07.2017.

Piše u članku: ¨Udio sive ekonomije u hrvatskom je BDP-u 27,7% i mnogi smatraju da se može suzbiti bezgotovinskim plaćanjem. ¨ Međutim, ne piše koliko plaćamo te ¨kartice¨. Prvo, imati karticu znači plaćati od 200 do preko 1000 kuna godišnje izdavatelju kartice. Nadalje, taj izdavatelj uzima 4 do 8% od naplatitelja tj. davatelja usluge ili prodavača. Prema tome, ako je 40 milijardi bio promet karticama, izdavatelji kartica utržili su u prosjeku oko 5% od toga, a to je 2 milijarde kuna. A to je moglo ostati u našim džepovima jer bi i prodavači mogli spustiti cijene za plaćanje u gotovini (što mnogi i rade). Zašto još uključivati u posao nekog trećeg, nepotrebnog? Pored toga, kupujete li u inozemstvu na karticu, vidjet ćete da je povoljnije u mjenjačnici zamijeniti kune u devize i platiti devizama nego karticom. Dakle, NE KARTICAMA!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije