Hrvatska je ovogodišnji domaćin konferencije b.creative, na kojoj će se u zagrebačkom MSU 24. i 25. listopada održati brojna predavanja i paneli posvećeni kreativnim i kulturnim industrijama (KiK). Na konferenciji sudjeluju vrhunski svjetski stručnjaci iz područja marketinga, dizajna, računalnih igara, glazbe i filma, a organizira je Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija u suradnji s HGK i agencijom KEA European Affairs. Ususret tom događanju razgovarali smo s Jagodom Divić, pomoćnicom direktora Sektora za industriju HGK.
Koje sve segmente podrazumijevaju kreativne i kulturne industrije te koja je njihova uloga u gospodarstvu?
Ne postoji segment gospodarstva koji ne podrazumijeva kreativnost kad je riječ o proizvodu, procesu, usluzi, inovaciji. Taj model primjenjuju uspješne tvrtke i poduzetnici, koji tako postaju pokretač ekonomije s efektom koji se prelijeva na sve segmente gospodarstva. Generalna podjela je na kreativne industrije: dizajn, arhitekturu, primijenjene umjetnosti, računalne igre, medije i oglašavanje; kulturne industrije obuhvaćaju filmsku i glazbenu industriju, knjige, nakladništvo, kazalište...
Koje inicijative postoje u smjeru pozicioniranja Hrvatske na globalnoj mapi u ovom sektoru?
Pokrenute su brojne inicijative – zaštite autorskih prava i intelektualnog vlasništva, prikupljanja podataka za analize i planove razvoja, financiranje – a potrebno je i donošenje Strategije za poticanje kulturnih i kreativnih industrija RH. EU ih je prepoznala kao najbrže rastuće sektore koji zapošljavaju visokoobrazovane mlade kadrove, privlače ulaganja i imaju visok udio u BDP-u te ih snažno podupire programom Creative Europe.
Kakva je nacionalna strategija u usporedbi s drugim svjetskim gospodarstvima?
Potrebno je ugledati se na ekonomije poput Engleske, Danske, Norveške, Austrije i Njemačke koje ulažu u ove segmente jer su prepoznale da oni uvelike utječu na prepoznatljivost i porast konkurentnosti gospodarstva. U RH ove industrije zapošljavaju više od 124.000 ljudi, no kako smo mala zemlja, konkurentnost ne možemo razvijati masovnom proizvodnjom, već mikro, malim i srednjim poduzetništvom kako bismo se pozicionirali kao zemlja inovator.
Koja je uloga HGK u tome?
HGK prepoznaje njihovu važnost, lobira za povoljniji zakonski okvir za poslovanje, organizira i podupire događanja, nastupe na sajmovima... Time radi na jačanju platforme za razvoj KiK industrija i snažnijem uključivanju tog segmenta u sve pore gospodarstva.
Ima li primjera koji su s prepoznati i na svjetskom tržištu?
Računalna igra SCUM bilježi milijun korisnika u svijetu, više od 100 mil. ljudi skinulo je aplikaciju Photomath, našu seriju Novine otkupio je Netflix, a naši svjetski poznati brendovi i ambasadori su i Ana Rucner i 2CELLOS kao i tvrtka Prostoria, lider u proizvodnji dizajnerskog namještaja. Šestan Bush najveći je europski proizvođač najsigurnijih kaciga na svijetu. Mate Rimac, Bruketa&Žinić i brojni drugi dokaz su da je moguće nametnuti se i postati lider.
U čemu je važnost događanja poput konferencije b.creative kojoj je ove godine, nakon Šangaja i Seula, domaćin Zagreb?
Cilj konferencije b.creative jest promjena percepcije KiK industrija kao ključnog pokretača strukturnih promjena u gospodarstvu te otvaranja dijaloga o mogućnostima financiranja i poticanja ovog sektora na nacionalnoj razini, kao i da njegovu važnost prepoznaju donosioci političkih odluka.
Uloga hgk je ista kao hrt..haraciti poslovne subjekte odnosno domacinstva....