Dužnici u švicarskom franku, koji su „na stražnjim nogama“ još otkad je u lipnju 2018. donesena odluka o ništetnosti valutne klauzule i potvrđena odluka o ništetnosti promjenjive kamatne stope, uskoro bi napokon mogli doznati isplati li im se podizati tužbe i ako su konvertirali kredit u eurski. O dvije takve revizije odlučuje Vrhovni sud koji je prije nekoliko dana Udruga Franak podsjetila na potrebu ubrzanja postupka jer u lipnju nastupa zastara za potraživanje povrata preplaćenih kamata.
Vrhovni se sud oglasio priopćenjem u kojem napominje da shvaća njihovu brigu i nastoji izbalansirati kriterije hitnosti, ali i da vodi računa da se ne dobije dojam pristranosti zbog ranijeg uzimanja u rad pojedinih stranaka ili grupa predmeta.
No, ono što bi u budućnosti, usvoji li se institut „oglednog“ spora koji je u javnoj raspravi, moglo ujednačiti i ubrzati sudsku praksu, izmjene su Zakona o parničnom postupku o kojima banke imaju podijeljeno mišljenje, a predstavnici dužnika ih ne mogu dočekati.
HUB: Tu je rizik generalizacije
– Ponajprije se postavlja pitanje samostalnosti i neovisnosti odlučivanja sudaca u budućnosti, jednako kao i o riziku generalizacije, koji bi mogao imati upitne učinke na ravnotežu prava u pojedinačnim postupcima – zabrinuti su u Hrvatskoj udruzi banaka koja zastupa tezu da je svaki ugovorni odnos banke i klijenta s CHF kreditom zaseban i sud bi u svakom napose trebao preispitati konkretne činjenice. Budući da je zakonsko rješenje još u javnoj raspravi, oprezni su vezano za izjašnjavanje.
– Konačan sud o kvaliteti novela u zakonodavstvu moguće je donijeti tek nakon etablirane i konačno potvrđene sudske prakse. Važno je istaknuti da dosadašnje iskustvo sugerira znatnu dozu opreza – kažu u HUB-u.
Dužnici se, pak, oslanjaju na snagu odluka Vrhovnog suda, ali i Suda EU u sličnim predmetima. U kolektivnom je sporu, ističe odvjetnik Srđan Kalebota, član Udruge Franak, već utvrđeno da potrošači nisu raspolagali ni s kakvim informacijama o valuti CHF, a pored toga bila je ugovorena i jednostrano promjenjiva kamatna stopa koja je rasla istodobno s tečajem.
– Štoviše, potrošaču nametnuta obveza po odredbi o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi je neodrediva pa je potpuno irelevantna bilo kakva informacija o tome, tako da u konačnici opet možemo zaključiti da teze banaka ne drže vodu, a time se zapravo pokušava obezvrijediti snaga kolektivne odluke te ponovno pred sudovima voditi postupke i izvoditi dokaze o istim pitanjima o kojima je već odlučeno. Uostalom, to banke rade već sada skoro pet godina – kaže Kalebota.
No, toliko je sudskih odluka već doneseno, i to na svim pravosudnim razinama, od nižih sudova do Vrhovnog i Ustavnog suda, a dužnici su ponovno u deficitu informacija koje bi im bile dostatne da odluče o pokretanju spora. I upravo zato s velikim se iščekivanjem gleda u revizije na Vrhovnom sudu.
– Za korisnike kredita trenutačno je najvažniji predmet na odlučivanju pred Vrhovnim sudom. Konkretno, u tom predmetu korisnik kredita proveo je konverziju i sudski dobio povrat nezakonito naplaćenih kamata pošto je sud utvrdio da konverzijom nije uopće riješeno pitanje nezakonitih kamata za koje je podnio tužbu.
Osobno se s takvim stajalištem apsolutno slažem jer je, ne samo pravno nego i matematički, lako dokazati da konverzijom jednostavno nije postignuto obeštećenje korisnika kredita na koje imaju pravo na temelju ništetnosti, čime onda nije ni ispunjen zahtjev Suda EU o uspostavi početnog pravnog i činjeničnog stanja kao da nepoštenih odredbi nema – precizira Kalebota.
Upravo ta dva predmeta na Vrhovnom sudu, o pravu na utvrđenje ništetnosti i pravu na odštetu potrošača nakon konverzije, trebala bi definirati daljnji tijek sudske prakse u ovim kreditima.
Banke ne idu u nagodbe
– Smatram da nakon odluka Vrhovnog suda ne bi trebalo biti velikih odstupanja i da će sudovi slijediti njegova stajališta. Dakako da će nezadovoljna strana nastaviti sa svojim argumentima u pojedinačnim postupcima jer se naš pravni sustav ne temelji na precedentom pravu, kao što je primjerice anglosaksonski, no pitanje je koliko će to biti uspješno jer i kod nas praksa i postupanje sudova idu u tom smjeru da nakon zauzetog stajališta Vrhovnog suda o nekom pravnom pitanju ima jako malo odstupanja – kaže odvjetnik.
Na pitanje zašto su kod nas rijetke nagodbe banaka i klijenata, Kalebota odgovara da je bankama još uvijek ekonomski isplativije platiti odštete po deset presuda nego po sto nagodbi.
– Ipak, moj je trenutačni dojam da bi se to moglo uskoro promijeniti i da je jako puno ljudi odlučilo krenuti s tužbama. Bitan faktor pritom je vrijeme. Kako zastara za sve tužbe s osnova kamata nastupa u lipnju 2019., postavlja se pitanje koliko čekati na presudu Vrhovnog suda o valuti jer nije moguće točno znati kada će biti donesena.
Velik dio građana već je odlučio krenuti s tužbama vezanima i uz ništetnost ugovora, očito vjerujući da Vrhovni sud neće izvesti „salto mortale“, pogotovo što je upravo on ukinuo raniju negativnu odluku Visokog trgovačkog suda – objašnjava Kalebota te dodaje da je jako puno korisnika CHF kredita pod blokadama, ovrhama, prodaju im se domovi i banke ih terete za milijunske, napuhane iznose dugovanja, i ti ljudi nemaju vremena za čekanje.
U HUB-u su čvrsti u stavu da bi se za svakog klijenta trebalo pojedinačno utvrđivati koliko je bio svjestan rizika i upućen u informacije na osnovi kojih je donio odluku o kreditu.
U RBA otvoreno iskazuju bojazan da Vrhovni sud u slučaju ujednačavanja sudske prakse neće moći uzeti u obzir okolnosti svakog slučaja, što bi, kažu, moglo dovesti do pogrešne odluke. Potvrđuju da vode nekoliko postupaka vezanih uz konvertirane kredite, no budući da su korisnici konverzijom prihvatili promjene kamatnih stopa, smatraju da su im tužbeni zahtjevi postali bespredmetni te da će ih sudovi odbiti.
U OTP-u namjeru ujednačavanja sudske prakse smatraju dobrom, ali pitaju se kako će zakon zaživjeti u praksi. Da vode zanemariv broj sporova vezanih za konvertirane kredite, tvrde i u Erste banci. I oni kažu da u individualnim slučajevima mogu postojati znatne razlike te bi sud trebao ispitati sve okolnosti.
>> Pogledajte video i saznajte kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj
ljudi ce nastaviti egzodus ...njemacka uskoro austrija ...te drzave nisu dozvolile ovakve kredite... ljudi ce se pokupit na kraju , nigdje na svijetu banke ne uzimaju profit od gradjana kao u HR ,to je najveca mafija ...