Nije točno da rastu samo krediti za preživljavanje i da je strah od još veće krize potpuno zavladao tržištem kredita. Koliko god kriza bila teška, a tržište pesimistično, tu i tamo pojavi se neka svijetla brojka koja kaže da nije sve izgubljeno. U tom kontekstu, recimo, možemo spomenuti štednju građana u bankama koja raste usprkos višegodišnjoj recesiji, a nije sve tako crno ni s kreditima.
HPB je primjer banke u kojoj i tijekom ovih kriznih godina rastu krediti iako smo svi oprezniji nego ranije - i klijenti i bankari koji moraju brinuti o kreditnoj sposobnosti. Dobar je signal, recimo, da je u HPB-u tijekom prvog tromjesečja 2013. godine nastavljen rast stambenih kredita koji su se u tom razdoblju povećali za 5,4 posto. Istina je da HPB u ovom slučaju nema veliku bazu i da je ozbiljniji rast stambenih kredita u Banci započeo tek od 2010. godine, no ovdje je značajan trend. Rast stambenih kredita pokazuje da građani i tijekom krize misle na budućnost i da se na tržištu stanova ipak nešto pozitivno događa. Zato ovakvo kretanje možemo tretirati kao 'malo svjetla na kraju tunela'.
Rješavanje dugova
Umjereno se povećavaju i nenamjenski krediti, a među njima i krediti za umirovljenike koji u HPB-u imaju mogućnost korištenja paketa i povoljnijih uvjeta za bankarske usluge.
Očekivano, posljednjih mjeseci rastu i krediti za zatvaranje dugovanja po tekućim računima.
Rješavanje minusa po tekućim računima, koje ministar financija Slavko Linić planira 'dopustiti' samo do visine jedne plaće, dokazuje da sami klijenti znaju kad reagirati i izbjeći ozbiljnije dugove. Ili su neki od njih u međuvremenu poslušali savjet svog bankara. I jedno i drugo povezano je s financijskom pismenošću i odgovornim upravljanjem vlastitim financijama što se u Hrvatskoj od početka krize sve glasnije spominje i napokon postaje važna karika između klijenta i banke.
HPB na različite načine nastoji poboljšati financijsku pismenost svojih klijenata: velikim angažmanom osobnih bankara, pravovremenim informiranjem klijenata, svojom dostupnošću po potrebi i želji klijenta uz mogućnost online ugovaranja sastanka, pa i ovim kolumnama o zaštiti potrošača. Banci su potrebni financijski pismeni klijenti jer će oni i u budućnosti biti financijski sposobni, a ne problem i sebi i bankarima.
I banke su oprezne
Pogrešno je mišljenje, iako se to i danas može čuti, kako je bankama u interesu 'klijentu prodati sve što možeš, a poslije što bude…'. Tko od toga ima koristi? Klijent kojem će za neko vrijeme zaprijetiti ovrha? Banka koja neće moći naplatiti dio svojih potraživanja? Dobiti klijenta, prodati mu što više usluga i dati kredit pod svaku cijenu, kratkoročno je gledanje koje može imati vrlo loš ishod i za jednu i za drugu stranu. Klijent treba dobiti primjerene proizvode i usluge - upravo one koje su mu potrebne i uz uvjet da može uredno podmirivati svoje obveze.
Kriza je silom prilika neke stvari dovela u red nakon neugodnosti koje je proizveo kreditni boom – mi, klijenti, morali smo ili tek moramo srediti naše dugove i više paziti na financijske mogućnosti, a banke moraju brinuti o kriterijima za kredite.
To, naravno, ne znači da se tijekom otplate kredita ne mogu dogoditi različite neugodne promjene koje će otežati otplatu i zagorčati život i klijentu i banci. No, takvi slučajevi mogu biti samo iznimke.
Istina je i to da je zbog krize pojačan oprez i strah od novih zaduženja i kod onih koji su kreditno sposobni. Iz jedne krajnosti prešli smo u drugu jer je nezaposlenost strašna, a gospodarski oporavak još ne vidimo. Tko bi usred takvog pesimizma uzeo kredit? No, ako priču 'okrenemo' shvatit ćemo da se bez ulaska u nove kredite svi samo vrtimo u krug. Bez novih stambenih kredita ništa se ne može promijeniti na tržištu stanova, bez novih turističkih kredita možda će biti još više nezaposlenih, bez kredita za obrtnike koji žele krenuti od početka nakon što im je dugogodišnji biznis propao ostajemo u recesiji još tko zna koliko dugo.
Na redu turizam
Ovih mjeseci raste potražnja za turističkim kreditima kao i za kreditima za legalizaciju nekretnina.
Vidjet ćemo koliko će pripreme za turističku sezonu i aktualna legalizacija uz ostale plasmane utjecati na kretanja kredita u hrvatskom bankarskom sustavu koji je za prošlu godinu zabilježio pad bruto kredita. Ne bi bilo dobro da i dalje čitamo službenu statistiku koja uporno govori o razduživanju stanovništva, a da HPB i još neke banke sa svojim kreditnim aktivnostima ostanu samo iznimke.
Nadamo se da je rast kredita građana u HPB-u za 2,8 posto tijekom prvog tromjesečja 2013. godine uvod u pozitivan smjer za čitav bankarski sustav.
