Rusija bi tijekom 2017. mogla postati neto izvoznikom prehrambenih proizvoda i sirovina, kaže se u najnovijoj prognozi Ruske akademije narodnog gospodarstva pri Uredu predsjednika Ruske Federacije, no analitičari ne dijele to mišljenje i drže se konzervativnijih prognoza, piše ruski dnevnik Gazeta.
Ta novina podsjeća na nedavni istup predsjednika Vladimira Putina nakon susreta s ministrom poljoprivrede Aleksandrom Tkačevom, kada je istaknuo da je Rusija lani poboljšala pokazatelje agroindustrijskog sektora za 4 posto u odnosu na 2015. godinu te na činjenicu da je Putin blagonaklono reagirao na zahtjev za nastavkom državnog kreditiranja ruskog agrara.
Poznavatelji tržišta podsjećaju pak da je Rusija već 2015. godine zauzela drugo mjesto u svijetu po fizičkom obujmu izvoza pšenice, ječma i suncokretova ulja i prvo u izvozu heljde te da je daljnji rast izvoza, koji bi osigurao poziciju Rusije kao ukupnog neto izvoznika proizvoda i sirovina agrosektora, u ovoj godini teško očekivati.
"Ove godine to je malo vjerojatno", kaže izvršni direktor analitičkog centra SovEkon Andrej Sizov. Napominje da je ruski manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom u području poljoprivrednih proizvoda još uvijek visok te da nema faktora koji bi pridonijeli oštrom rastu izvoza i padu uvoza.
"Štoviše, započne li u nas ekonomski rast, to bi moglo povećati uvoz, a tomu u prilog ide i jačanje rublja", kaže on. Po njegovu mišljenju, ruski prehrambeno-poljoprivredni izvoz tijekom 2017. godine mogao bi porasti između jedne i dvije milijarde dolara, a i to bi, dodaje, bio dobar rezultat.
"Teško da će (izvoz) premašiti 20 milijardi dolara", ocjenjuje Sizov i podsjeća na rekordnu 2014. godinu s 19 milijardi dolara izvoza. Domeće da je za snažniji rast izvoza potrebna kombinacija nekoliko faktora među koje ubraja slabljene rublja, obilnu žetvu i urod i povoljne cijene. K tome, Sizov ne očekuje ni pad izvoza, a ako ga i bude, po njegovoj prognozi, bit će manji za najviše milijardu dolara.
Prema službenim podacima, izvoz hrane i poljoprivrednih sirovina iz Rusije za razdoblje od siječnja do kraja studenoga prošle godine dosegnuo je vrijednost od 15,4 milijarde dolara, a uvoz 22,2 milijarde, pa manjak u vanjskotrgovinskoj bilanci u tom sektoru iznosi oko sedam milijardi dolara.
Taj se manjak zadnjih godina ipak smanjuje: 2013. godine uvoz je bio veći od izvoza za 27 milijardi dolara, da bi 2015. ta razlika iznosila 10,3 milijarde dolara, doduše isključivo zbog smanjenja uvoza, napominju analitičari.
