Do značajnijeg porasta cijena još nije došlo. Teret rasta PDV-a amortiziran je između proizvođača i trgovaca, no kako cijene energenata rastu i na globalnom tržištu, realno je za očekivati da će se taj značajan input u proizvodnji i na našem tržištu preliti na potrošače – kazala je Ljerka Puljić, predsjednica Udruženja trgovaca pri HGK i starija izvršna potpredsjednica Agrokora, na predstavljanju istraživanja o stanju i trendovima u hrvatskoj maloprodaji zagrebačkog Ekonomskog instituta i HGK.
Strah od pada potrošnje
Zbog straha od pada maloprodaje trgovci će, tvrdi Puljić, tome vjerojatno još neko vrijeme odolijevati. No, kako se u Hrvatskoj i dalje ne može govoriti o oporavku nego o stagnaciji trgovine u odnosu na vrijeme prije krize, što se vidi i na rastu prodaje privatnih trgovačkih marki, trgovačkim akcijama te padu marže i profitabilnosti, pitanje je do kada će inputi rasti na teret dobiti trgovaca.
U odnosu na 2008. hrvatska trgovina na malo u uvjetima je smanjene proizvodnosti rada, pogoršane likvidnosti i izraženog problema zaduženosti smanjila dobit 44,4, a prihode za 8 posto. U 2010. sektor trgovine ostvario je 72,6 milijarde kuna prihoda te dobit prije oporezivanja od 684 milijuna kuna. Iako je u 2011. zabilježen blagi rast maloprodaje od 1 posto, jači oporavak ne očekuje se ni u 2012., kazao je autor istraživanja Ivan Damir Anić.
Rast od 2,5 posto mogao uslijediti tek u idućoj godini, kada se očekuje i blagi rast BDP-a, prometa i potrošnje. U ovoj godini pak, sektor trgovine, koji trenutačno čini 20 posto ukupnog BDP-a i 16 posto ukupno zaposlenog stanovništva, slijedi očekivani pad potrošnje i BDP-a za 0,3 posto. U odnosu na prosjek zemalja EU, Hrvatska ima 28 posto veću prodajnu površinu trgovina na tisuću stanovnika, a 58 posto manji BDP po stanovniku. Hrvatska je trgovina na malo do krize bila Eldorado, tvrdi Anić. Danas je pak produktivnost zaposlenih u sektoru trgovine čak 40 posto niža od prosjeka EU, a plaće radnika 28 posto od hrvatskog gospodarskog prosjeka. U odnosu na razvijeniji dio EU, Hrvatska ima 40 posto niži promet po zaposlenom, 44 posto nižu bruto maržu po zaposlenom te 47 posto nižu bruto dobit po zaposlenom.
Očekuju pomoć države
Prognoze su da će se u Hrvatskoj do 2016. povećati udio diskontnih prodavaonica i drogerija, dok će tržišni udio super i hipermarketa stagnirati. Nastavit će se i trend zatvaranja malih obrtnih trgovina, ali neće svi propasti jer imaju veliku važnost u maloj kupnji zbog lokacije i navika potrošača, kazao je Anić. No, moraju se udruživati.
Nadan Vidošević, predsjednik HGK kazao je kako naše tržište treba biti i dalje otvoreno, ali moramo poboljšavati konkurentnost te kontrolirati kvalitetu stranih proizvoda čije se niske cijene često grade na niskoj kvaliteti.
– Ne treba zaboraviti da samo oni koji upravljaju vlastitom akumulacijom upravljaju vlastitom budućnošću – poručio je Vidošević.
Trgovci u maloprodaji stoga od države očekuju veće napore u smanjivanju eksternih troškova i poreznih davanja, rješavanju problema likvidnosti, suzbijanju sive ekonomije, većoj fleksibilnosti na tržištu rada, većoj efikasnosti zaštite tržišnog natjecanja te donošenju potpora za obrtnike, male i srednje maloprodavače.
Kaže naša draga novinarka Jolanda da do značajnijeg porasta cijena još nije došlo. Dobro ženo ideš li ti u trgovine??? Evo ti primjera, pdv na dječju hranu je snižen, a cijene dječje hrane su više nego kad je pdv bio 23%. i druga stvar, dosta trgovačkih lanaca je cijene diglo prije nego je novi pdv stupio na snagu, pa se prave fini, eto pdv je porastao, a naše cijene su ostale iste. Moš mislit.