Iako raste i uvoz, riba je još poljoprivredno-prehrambeni proizvod s kojim smo, kad je u pitanju vanjsko-trgovinska razmjena s drugim zemljama, u suficitu.
Lani smo uvezli ribe i ljuskara za 121,3 milijuna eura, 8% više nego godinu ranije, a izvezli 46.939 tona za 170,5 milijuna (9% više), što znači da smo u plusu za oko 49 milijuna eura, čulo se jučer sa štanda Hrvatske gospodarske komore (HGK) na kojemu se u sklopu najvećeg međunarodnog sajma morske hrane European Seafood Exposition 2019. u Bruxellesu predstavlja devet hrvatskih perjanica u tom sektoru.
U plusu s izvozom
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević kazao je kako pozitivnu bilancu ponajprije možemo zahvaliti izvozu svježe i rashlađene ribe koja ima kudikamo najbolju pokrivenost uvoza izvozom među svim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima (izvozi se sedam puta više nego što se uvozi). Glavnina domaće proizvodnje izvozi se na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) te Japan, a najznačajniji su nam izvozni proizvodi tuna, brancin, orada i šaran iz uzgoja, svježa i smrznuta sitna plava riba iz ulova te proizvodi iz prerade (riblje konzerve i slani inćuni).Hrvatske riblje proizvode na Bruxelleskom sajmu do sutra nudi devet domaćih tvrtki – Cromaris, ZMH Horvat, Mišlov, Arbacommerce, Sardina, PP Orahovica, Orada Adriatic, Kali Tuna i S.I.C.
Neki od njih već prepoznati su i traženi na europskom tržištu, koje sve više traži visoko kvalitetne proizvode, a dobitna kombinacija su i proizvodi iz održivog ulova i uzgoja. Cromaris kao jedan od lidera hrvatske marikulture izvozi već 80% svoje proizvodnje. No nastup na sajmu prilika je za predstavljanje asortimana svježe, pakirane i delikatesne ribe iz Jadranskog mora i na tržištima na kojima još nisu prisutni, kazala je Cromarisova rukovoditeljica marketinga Petra Kralj.
Konkuriraju s kvalitetom
Tvrtka Mišlov nudi asortiman smrznute srdelu te mariniranih i soljenih inćuna. Činjenica da 99% prerađene ribe izvoze u zemlje Mediterana, najbolje govori o njihovoj kvaliteti i konkurentnosti, objašnjava direktorica Krstina Mišlov Jelavić. No iako je naša riba na inozemnim tržištima prepoznata kao kvalitetna namirnica, domaća potrošnja naveliko zaostaje za prosjekom EU.
– Prosjek konzumacije ribe u Uniji iznosi 20 kilograma po stanovniku, dok se u Hrvatskoj kreće oko 10 kilograma – kazao je Dragan Kovačević.
Projektom HGK “Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi” nastoji se stoga povećati potrošnju ribe na domaćem tržištu, stvoriti bolji imidž i brend domaće ribe te pojačati njen plasman u inozemstvo.
