Nakon zakona o potrošačkom kreditiranju koji je ograničio kamate na potrošačke i stambene kredite, država namjerava uvesti reda i u zatezne kamate. Radna skupina Ministarstva financija, u koordinaciji s HNB-om, Ministarstvom pravosuđa i bankarima, priprema novi zakon o zateznim kamatama čiji je cilj pojednostavniti izračun te spustiti njezin iznos. Zatezna kamata ima svoju ulogu u smislu financijske discipline i zato ne bi smjela biti preniska, no postojeća razina je previsoka, smatraju u Ministarstvu financija.
Očekivano, takvo razmišljanje nije naišlo na razumijevanje domaćih bankara koji smatraju da daljnjeg prostora za plafoniranje kamata nema te da bi to donijelo neželjene posljedice na tržištu. Zatezne kamate regulira nekoliko propisa. U zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi baza za izračun je referentna tržišna stopa, a u Zakonu o obveznim odnosima eskontna stopa HNB-a. U prvom scenariju zatezna kamata doseže 12,35%, a u drugom 15%, odnosno 12% za građane. Sve strane slažu se da se računica približi što više tržišnim osnovama, no konsenzusa o visini još nema.
Budući da je zatezna kamata ujedno gornja granica za ugovorne odnose, bankari se boje da će se spuštanjem pritisnuti i ostale kamatne stope na kredite, a potom i na štednju. Gornja granica za potrošačke kredite od 1. siječnja ograničena je na 11% (zatezna minus jedan posto), a na stambene 9% (zatezna minus tri posto). U Hrvatskoj udruzi banaka smatraju da će ograničavanje dio klijenata izgurati s tržišta i stvoriti crno tržište.
– Trenutačno ograničenje od 11% za fizičke osobe nikako nije europska praksa, nego ograničenje koje duboko zadire u tržišne mehanizme – smatra direktor HUB-a Zoran Bohaček.
Premda je postojao plan da se zakon završi u prvom kvartalu, rasprava o zateznim kamatama daleko je od finalizacije. Nakon što se stručnjaci usuglase koji će se portfelj kredita uzeti kao osnovica za izračun nove zatezne kamate, tekst zakona ide u redovnu proceduru kroz dva saborska čitanja. Prije izglasavanja mora dobiti zeleno svjetlo Europske središnje banke, što može trajati šest tjedana, pa je realno da novi propis zaživi u jesen.
Gamad lihvarska pitao bi ja njih koja je kamata i eu to su bezumni ljudi i mafija koja glerd iskljućivo svoj interes umjesto interes uopće da svi mogu normalno poslovati i živjeti i zato treba ih zakonom ogranićiti