Nakon što je Hrvatska udruga banaka ustvrdila da ne postoji dužnička kriza pa prema tome ni razlog za dodatne mjere za koje se zauzeo predsjednik države Ivo Josipović, o svemu se izjasnila i Hrvatska narodna banka. Njihov je stav da se ne treba žuriti te da prije \"primjene mjera koje bi mogle znatno utjecati na financijska tržišta treba sagledati i pomno provjeriti moguće učinke tih mjera na sve uključene subjekte i tek temeljem rezultata takve provjere odlučiti o njihovoj opravdanosti, korisnosti i primjenjivosti.\"
Druga prilika za život
Podsjetimo, predsjednik predlaže da se uvede zabrana ovrha na prostor u kojemu se stanuje, ograniči iznos duga koji se može ovršiti na nekretninama, ograniči ovrhe na periodične dugove do 5 tisuća kuna, smanji cijena ovrha, ali i visina zatezne kamate. Predsjednik također zagovara uvođenje osobnog bankrota koji bi zaduženim građanima dao \"drugu priliku za život.\" Građani koji bi ušli u bankrot ne bi mogli samostalno raspolagati svojom imovinom, a nakon nekog vremena dio duga bi im se i otpisao. Banke su pak rezervirane prema ideji bankrota, a pogotovo tvrde da je iluzorno očekivati otpis duga.
Hrvatska narodna banka u svojem komentaru ističe da posebnu pozornost valja posvetiti utjecaju predsjednikovih mjera na stabilnost financijskog sustava, koji je okosnica funkcioniranja gospodarstva. Određena rezerva prema inicijativi s Pantovčaka iščitava se i iz stava središnje banke da je nužno procijeniti i učinke mjera na dostupnost i cijenu kredita, što će biti važna odrednica budućeg razvoja gospodarstva te imati izravan učinak na životni standard stanovništva.
\"Kod kreiranja i donošenja mjera potrebno je voditi računa i o tome da će danas uspostavljene mjere kreirati dugoročniji pravni okvir poslovanja na hrvatskom financijskog tržištu. Hrvatski bankovni sustav dobro je kapitaliziran i čvrst, a u interesu je stabilnosti financijskog sustava naše zemlje u cjelini i uspješnog razvoja gospodarstva da takav i ostane\", kažu iz Hrvatske narodne banke. Od svih predsjednikovih inicijativa HNB-u je najviše legla ona o zateznim kamatama.
Poboljšanja za potrošače
HNB navodi da su predložili izmjene odgovarajućih odredaba Zakona o obveznim odnosima te da će se zatezna kamatna stopa utvrđivati na nov način, koji je blizak prijedlogu predsjednika Josipovića. Predsjednik je kazao da je zatezna kamata sada previsoka i nepravedna, do mjere da pojedini vjerovnici namjerno odugovlače sporove i naplatu radi što veće dobiti. Savjetuje stoga da bi zatezna kamata trebala biti određeni broj indeksnih poena – možda dva indeksna poena – veća od redovite kamate. HNB nadalje navodi da je putem svojih odluka već poboljšao poziciju potrošača, korisnika kredita u odnosu na banke.
>>Josipović odgovara bankama: Što je to ako ne dužnička kriza?
"Ne treba se žuriti"- kaže. Sukus: Treba najprije sve poharačiti i staviti na rub egzistencije i dalje te u nekoj daljoj budućnosti eventualno "velikodušno" dati liziku kom preživjelom prosjaku.