Posljednji je tjedan održavanja i izdvajanja obvezne pričuve prošao vrlo lagano na domaćem novčanom tržištu. Prekonoćne su se kamatne stope spustile ispod razine od 3%, a potražnja za kunama je niska. Posljedice su takve likvidnosti solidan upis trezorskih zapisa Ministarstva financija i zanemariv plasman dodatne likvidnosti kroz obratnu repo aukciju središnje banke. Novo razdoblje održavanja i izdvajanja te održavanja obvezne pričuve počinje sredinom ovog tjedna, kad se očekuje porast kamatnih stopa na razine obratne repo stope (3,5%).
Središnja je banka posljednjeg tjedna prošlog mjeseca u sklopu završnih transakcija u preuzimanju Plive te devizne intervencije za sprječavanje jačanja kune zbog velike ponude deviza plasirala značajan iznos kunske likvidnosti na tržište.
Inflatorni su pritisci u domaćem gospodarstvu trenutačno slabi (vidi se u padu stope inflacije), stoga nema dodatne reakcije središnje banke na tako povećanu likvidnost. Stabilnost kamatnih stopa za dugoročnije depozite na novčanom tržištu ostaje vezana uz stabilnu obratnu repo stopu koja se zadržava na razini od 3,5%.
Dobra je likvidnost rezultirala i visokim zanimanjem investitora za upis trezorskih zapisa, što je rezultiralo i nešto nižim prinosima plasiranih trezorskih zapisa. Plasiran je ponovno iznos trezorskih zapisa iznad razine planiranog iznosa, no ne i iznad dospijeća, iz čega je proizašao dodatni pad upisanog iznosa.
Tako sad prinosi na šestomjesečne zapise iznose 3,5%, a na jednogodišnje zapise 3,95%. No, zbog dobrih prihoda u proračunu potreba za financiranjem kroz zaduživanje države je niža.
