Deset kuna za jedan euro - samo pogreška

Mala tečajna zbrka na srebrnom kovanom novcu koji je izdan u čast Ivana Meštrovića

man-kuna-txt.jpg
import
16.02.2007.
u 16:18

Kritičari višegodišnje monetarne politike nakratko su došli na svoje. Ovoga je tjedna Hrvatska narodna banka sa središnjom bankom iz Irske izdala srebrni kovani novac  koji je jedini pisani trag da je tečaj kune i eura u omjeru 1 prema 10.  Nominalna je vrijednost irske verzije kovanice 15 eura, a hrvatske 150 kuna, što daje tečaj od 10 kuna po euru!

“Uvjeravam vas da se s oficijelnim novcem to neće dogoditi –  kao i bezbroj puta dosad jasan je bio guverner HNB-a Željko Rohatinski na kraju svoga prigodnoga govora na promociji srebrnjaka. Irce i Hrvate ujedinio je Ivan Meštrović koji je 1927. godine darovao svoju “Djevojku s harfom” Slobodnoj državi Irskoj. Od 1965. godine taj je motiv na službenom pečatu irske središnje banke. Meštroviću su se obje banke odlučile odužiti zajedničkim izdanjem srebrnjaka, što je rijetkost i za svjetske relacije jer monetarne vlasti ljubomorno čuvaju svoj prostor samo za sebe čak i kad su posrijedi prigodne kovanice te ga nerado dijele s drugima.

 Iako je srebrnjak rijedak primjer zajedništva, u kuloarima se moglo čuti da komunikacija s Ircima nije tekla tako glatko. Hrvatske su kovanice tiskane prije irskih, a u prvim dogovorima rečeno je da će nominalna vrijednost irske kovanice biti 20 eura, što bi odgovaralo stvarnom tečaju kune prema europskoj valuti. No zbog nekih internih razloga Irci su svoju nominalu spustili na 15 eura, pa je i nastala mala tečajna zbrka na kojoj kolekcionari kovanoga novca ipak nisu mogli profitirati jer se srebrnjak prodaje po 300 kuna. Guverner Rohatinski smatrao je potrebnim istaknuti da tečaj domaće valute drži pod kontrolom te da nema nikakve šanse da otklizi prema deset kuna za euro.

Neki domaći ekonomisti, ali i izvoznici godinama priželjkuju nešto slično, trećinu slabiju vrijednost domaće valute prema  europskoj. Kritičari tako tvrde da je čvrsti tečaj uništio domaću proizvodnju, potaknuo uvoz i prekomjernu potrošnju, a zagovornici aktualne monetarne politike odgovaraju da bi odnos bio još nepovoljniji da nema itervencija središnje banke.   

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije