Na domaćem novčanom tržištu osjeća se mali utjecaj potražnje
za kunama. Likvidnost je još povoljna, no novčani su
viškovi znatno niži no početkom godine. Na
tržište su utjecale i određene transakcije
središnje banke s Ministarstvom financija (prodaja deviza
državi), što je rezultiralo povlačenjem manjeg iznosa kuna s
tržišta.
Zbog toga na posljednjih nekoliko obratnih repo aukcija
središnje banke raste iznos plasirane dodatne likvidnosti.
Kamatna stopa na prekonoćne depozite na novčanom tržištu sad
je na oko 4,0% i već se neko vrijeme zadržava na razinama iznad obratne
repo stope (3,5%), što upozorava na oprez banaka u
održavanju i izdvajanju obvezne pričuve. No, zanimljiva je pojava
smanjivanje dugoročnijih kamatnih stopa na tržištu novca.
Primjerice, tromjesečni se ZIBOR spustio blizu razine od 4,2%, a
dvanaestomjesečni se kreće na razini između 4,5 i 4,6 posto.
To upućuje na činjenicu da se ne očekuju veće teškoće u
održavanju likvidnosti u duljem roku, te da su dosadašnja
događanja s obratnim repo aukcijama potvrdila potporu
središnje banke održavanju stabilne likvidnosti na
tržištu.
Povoljna situacija u državnim financijama omogućila je i manji broj
aukcija trezorskih zapisa pa je i to pridonijelo uz veća
dospijeća zapisa na posljednjim aukcijama porastu potražnje
za zapisima. Iz toga su i proizašli prinosi od 3,1% na
tromjesečne zapise, 3,3% na šestomjesečne i 3,5% na
jednogodišnje zapise.
Manje razlike među kamatnim stopama
