Poštujući prirodno i kulturno nasljeđe i jedinstveni identitet svih regija, stvorit ćemo održiv cjelogodišnji turizam poželjan za investicije, rad i život, koji pridonosi skladnom gospodarskom razvoju Hrvatske, obećanje je iz Strategije razvoja održivog turizma do 2030., čiji je nacrt danas predstavljen u Ministarstvu turizma i sporta. Pritom, četiri ključna strateška cilja, cjelogodišnji i regionalno uravnotežen, konkurentan, inovativan i otporan, te okolišno, prostorno i klimatski osjetljiv turizam, praktički su već uvezana i s izvorima financiranja.
Što će biti za 10 godina
– Nismo htjeli da Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine završi kao popis želja i željica i po prvi put su svi ciljevi vezani uz izvore financiranja, bilo da se radi o proračunu, sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ili nekim trećim izvorima. Uz razvoj novih turističkih proizvoda, cilj je i smanjenje prekomjernog turizma. U suštini, svi postavljeni ciljevi isprepleteni su i podjednako važni, a održivi turizam nikako nije floskula. Nitko danas nije imun na klimatske promjene, devastaciju okoliša, manjak kvalitetnog smještaja, nedostatak radnika i krize poput, recimo, pandemije. Strategija je na javnom savjetovanju još nekoliko dana i stalo nam je da se šira javnost uključi sa svojim prijedlozima i sugestijama. Održivi turizam definitivno nije prazna priča, ali ni pojedinačna interesna zona, već on mora biti strateški prioritet kompletnog turističkog sektora – jasna je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, koja ne krije zadovoljstvo dosad ostvarenim turističkim rezultatima.
Hrvatsku je od početka godine, inače, posjetilo nešto više od 13 milijuna turista, a broj noćenja premašuje 72 milijuna. Ostvareno je između 90 i 95 posto turističkog prometa iz rekordne 2019., a Hrvatska je, ističe ministrica Brnjac, i ove godine jedna od najtraženijih mediteranskih destinacija.
– I, što posebno vrijedi istaknuti, vrijednost fiskaliziranih računa za sedam mjeseci ove godine nadmašila je za čak 33 posto iznose u sedam mjeseci 2019. Sezona od početka godine ide dobro, a dobre su i najave za jesen – otkriva ministrica i dodaje da su tržišni trendovi znakoviti.
– Turisti već danas biraju destinacije koje se ističu po svojoj brizi o gospodarskoj, društvenoj i ekološkoj održivosti, koje njeguju lokalnu zajednicu, kulturu, prirodu, gastronomiju... Riječju, održivost je već sada ključna, a naša vizija budućnosti hrvatskog turizma definitivno ide u tom smjeru. Vjerujem da smo izradili kvalitetan dokument, koji se nadovezuje na prethodnu strategiju i koji, među ostalim, cilja i demografsku revitalizaciju te zadovoljstvo lokalnog stanovništva. Fokusirani smo, naravno, i na strukturu smještaja i kroz NPOO te operativne programe omogućili smo financiranje investicija i u izgradnju i u rekonstrukciju smještajnih kapaciteta. Istodobno, svakako moramo misliti na to što će za deset godina donijeti vrućine, suša, požari i kako ćemo štititi jedan od naših glavnih turističkih resursa, more – poručuje ministrica turizma.
U međuvremenu, ostaje nam turizam kakav poznajemo i na kakav smo, sa svim njegovim manama i vrlinama, i navikli. U ovom trenutku, prema sustavu eVisitor, to je turizam s oko 1,05 milijuna turista u našoj zemlji. Ili možda, kako procjenjuje predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain, čak i s nekoliko stotina tisuća više od tog broja registriranih gostiju.
Gostiju možda i 1,5 milijuna
– Imamo 1,8 milijuna registriranih ležaja, od čega samo u obiteljskom smještaju oko 627.000, a u nekomercijalnom smještaju još 618.000 ležajeva. U hotelima ih je svega 179.721 – kazuje Fain, uvjeren da u mnogim apartmanima borave neprijavljeni gosti.
– Evo na primjeru Zadra. Turističkih kreveta je registrirano 30.000, gostiju je prijavljeno oko 19.000, a slobodnu sobu se ne može naći. Jasno je o čemu se radi. Isto tako, tko može povjerovati da je od ukupnih 1,8 milijuna trenutačno čak 700.000 kreveta prazno? Većina je jadranskih destinacija ovih dana preopterećena i vjerujem da se stvaran broj gostiju možda vrti i oko 1,5 milijuna – kaže Fain. Čelnik UHPA-e smatra da hrvatskom turizmu manjka hotelskih kreveta, a da bi ubuduće trebalo ograničiti daljnji rast tzv. zimmer freia.
– Naravno, ne može se nikome od postojećih iznajmljivača oduzeti kategorizacija, odnosno zabraniti rad, ali za budućnost bi ipak trebalo postaviti neke granice. Strategija je definitivno jedan korak prema rješavanju i tog problema – zaključuje Fain.
VIDEO: Neobičan prizor u Zadru: More je doslovno proključalo, podignuta crvena zastava
