Obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje u nedavno likvidiranoj Credo banci imao je depozit u iznosu od devet milijuna kuna. To znači da je taj mirovinski fond izgubio tih devet milijuna kuna koji su u nj uložili njegovi članovi, obveznici mirovinskog osiguranja, jer teško da će ikad naplatiti te milijune, s obzirom na to da je vrlo nisko na listi vjerovnika te posrnule banke. I druga tri obvezna mirovinska fonda – Erste Plavi, AZ fond i Raiffeisen – imali su depozite u Credo banci, no njihovi depoziti nisu bili tako veliki kao onaj PBZ CO-a.
Poziv na odgovornost
Propast Credo banke i time devet milijuna kuna mirovinskih obveznika putem PBZ CO-a, otvorilo je još jednom pitanje politike ulaganja mirovinskih fondova i motiva zašto se odlučuju ulagati baš u određene dionice, vrijednosne papire, fondove pa i držanje depozita u malim bankama kao što je Credo, što je dosta
iznenađujuće s obzirom na to da su mirovinski konzervativni ulagači neskloni rizicima. Iz svih bankarskih kriza poznato je da na male banke koje nude velike kamate treba gledati s oprezom. Na naše pitanje zašto su imali depozit u Credo banci, u PBZ CO-u su šturo odgovorili da se predmet te banke rješava i da trenutačno to ne mogu komentirati. No priznali su još prije, doduše neslužbeno, da je glavni razlog tome bila upravo visoka kamata! U ukupnoj vrijednosti imovine sva četiri obvezna mirovinska fonda, od 40 milijardi kuna, devet milijuna propalih u Credo banci ne čini se puno, no ipak je pitanje treba li netko odgovarati.
Dobri poznavatelji tržišta također su primijetili da neki od fondova, poput PBZ CO-a, ulažu novac svojih članova u strane investicijske fondove koji su poznati po izrazito visokim ulaznim naknadama i naknadama za upravljanje. Tako je, prema službenim podacima, PBZ CO uložio 19 milijuna kuna u fond Allianz RCM Wachstum Euro u kojem je ulazna naknada odnosno net expence ratio, čak – 4,82 posto. Znači, mi kao mirovinski obveznici PBZ CO fondu plaćamo naknadu za upravljanje, a on potom plaća, blago rečeno, izdašne naknade stranom fondu. Izrazito velike su naknade za ulazak i u Raiffeisen-Osteuropa-Aktien – 2,2 posto, u koji je PBZ CO uložio 7,2 milijuna kuna, zatim u DWS fond u koji se ulazak plaća 1,43 posto, a PBZ CO uložio je ukupno u njega 14,1 milijun kuna, dok je naknada za ulazak u DWS Osteuropa 1,75 posto, a PBZ CO je u njega uložio 28,4 milijuna kuna.
Bez motiva ulaganja
Na naš upit zašto je fond PBZ CO odlučio ulagati u strane fondove s tako izrazito velikim net expence ratijima, u tom fondu su nonšalantno i vrlo šturo odgovorili da te naknade ne iznose toliko koliko smo naveli.
U PBZ CO-u su, na naše iznenađenje, ignorirali pitanja kojom se politikom ulaganja vode i koji su im motivi za ulaganje u baš određene dionice, fondove, obveznice... Više informacija nude čak i fondovi koji ne upravljaju sredstvima obvezne mirovinske štednje građana! Više ih, čini se, zanima da sjede u nadzornim odborima tvrtki u kojima fondovi koje vode imaju udjele. Dubravko Štimac iz PBZ CO-a tako sjedi u NO-u Podravke, Zagrebačke burze, Dalekovoda i Belupa. Samo u Podravki prima za to naknadu od 7000-8000 kuna. Pravo foteljaštvo! U PBZ CO-u su nam prvo na pitanja o Štimčevu članstvu u NO-ima šturo odgovorili da su to javno dostupni podaci, no na naše inzistiranje priznali su da je član NO-a Podravke, Dalekovoda i Zagrebačke burze te da osobno prima te naknade, znači da ne idu fondu te da stigne sve te poslove obavljati.
Pitanje za istraživanje a i prilika da novinari VL istraže: Što su ove banke tražile u Credo banci, kada imaju vlastite depo institucije, vlastite fondove i vlastite platforme za kupnju dionica i svih ostalih financijskih istrumenata? One također imaju vlastitee skrbničke račune za svoje ulagaće. Što su dakle oni tražili u Credo banci. Neće biti samo više kamate. U pitanju su naplate visikih provizija, isplate visokih provizija bagri koja kao trguje, vlasnicima banaka i onima koji su u to sve upetljani. Ako se HANFA i USKOK ne pojave u istrazi oko ovoga, mali su ulagaći nadrapali. Izgubiti će svoje naknade za mirovine u velikom dijelu a bagra će se pravdati kako je za to kriva burza. Nije burza nego lopovi na burzi i u bankama. Dakle svi vi koji ste tamo naje.........odmah se udružite, angažirajte dobru odvjetničku kuću i hitno u tužbu dok je još sve friško. Dok ne nestanu papiri!!!!!!!