Svaki put kada država poželi prodati tvrtku, a češće kada je nekoj od državnih kompanija potreban svježi kapital za sanaciju dugova, pogled se usmjeri prema imovini obveznih mirovinskih fondova koja je do kraja rujna narasla na gotovo 90 milijardi kuna. Najveći je to pool novca raspoloživ na domaćem tržištu koje je plitko i na kojem nema dovoljno investicijskih prilika za ulagače tog potencijala. Većina tog novca uložena je u državne obveznice koje su zbog visokih kamata do sada donosile ozbiljne prinose pa su od osnutka mirovinci zaradili čak 24,1 milijardu kuna budućim umirovljenicima.
HPB traži oko 500 mil. kn
Pred mirovincima je do kraja godine odluka o dvama dokapitalizacijama državnih tvrtki, Hrvatske poštanske banke i Petrokemije, a upitno je hoće li i u kojem obimu u njima sudjelovati. HPB bi na skupštini 08.prosinca trebao donijeti odluku o dokapitalizaciji, a žele prikupiti oko 500 milijuna kuna novog kapitala za širenje na tržištu. Poslovni model banke je održiv što prepoznaju potencijalni ulagači koji su i krajem 2015. dokapitalizirali banku, ali pred njom je odluka na koji će način poslovati u budućnosti. Naime, banka je do sada funkcionirala kao poslovna banka, ali je bila pod utjecajem većinskog vlasnika- države- kada se odlučivalo o imenovanjima i upravljanju. Bilo je i ideja da se banku transformira u agrarnu banku koja bi prije svega podupirala hrvatsku poljoprivredu, ali se ta ideja nije realizirala.
Banka je ponudom kunskih kredita osvojila dio tržišta te u ovom trenutku kontrolira oko pet posto udjela na tržištu. Temeljni kapital od 1,2 milijarde kuna novom bi dokapitalizacijom bio povećan za gotovo 45 posto pa bi se promijenila i struktura dioničara pa bi bilo dobro i kada bi se promijenio način upravljanja s većim utjecajem privatnih dioničara usmjeren tržištu.
Petrokemiji treba 450 mil. kn
Sudbina Petrokemije bi pak trebala biti poznata 11.prosinca za kada je sazvana skupština kompanije. Traži se 450 milijuna kuna svježeg kapitala, ali već s ulaganjem od 400 milijuna kuna akcija bi bila uspješna. Država želi zadržati 25 posto plus jednu dionicu pa je moguće da će Janaf i HEP sudjelovati u dokapitalizaciji kompanije sa 100 milijuna kuna, odnosno da će svaka od tih tvrtki uložiti po 50 milijuna kuna u kutinsku industriju. Najmanje 300 milijuna kuna trebali bi uložiti PPD, Ina i eventualno mirovinski fondovi. Njihova će odluka prvenstveno ovisiti o međusobnom dogovoru svih novih vlasnika o poslovnom modelu na temelju kojeg bi kompanija trebala nastaviti raditi.
Na tržištu nema dovoljno projekata iz privatnog sektora u kojima bi mirovinski fondovi mogli sudjelovati što je izazov pred kojim se kao najveći ulagači na tržištu suočavaju. Zato se razmatra i mogućnost podržavanja privatnih projekata kroz fond koji bi srednje velikim tvrtkama omogućavao razvoj poslovanja. Fond je tek u fazi ideje, ali je potreba za takvom potporom velika jer su u domaće tvrtke prisiljene kapital osiguravati kreditima.
