Dalekovod kreće u dokapitalizaciju za dodatnih oko 100 milijuna kuna, a postignuta cijena po kojoj će se upisivati nove dionice iznosi 245 kuna. Dodatni kapital za Dalekovodovo izvlačenje iz sadašnje otežane situacije u poslovanju dat će u najvećem dijelu mirovinski fondovi, koji će navodno imati i svog predstavnika u Nadzornom odboru društva. To potvrđuje i informacija da su ostavke podnijela četiri dosadašnja člana NO-a Dalekovoda.
Veliko zanimanje
Kako doznajemo, zanimanje za ulaganje u Dalekovod izrazili su i strani investitori, ali zbog kratkog roka iznos su upisali samo domaći institucionalni ulagači, u najvećem omjeru mirovinci, a potom investicijski fondovi. Na taj način, nakon stanke od gotovo dvije godine, jedna je kompanija na tržištu kapitala donijela odluku o povećanju kapitala sekundarnom javnom ponudom, izuzme li se Atlantic grupa, gdje su kapital povećali sami vlasnici. I u izvješću objavljenom na burzi uprava Dalekovoda ističe kako su ulagači utvrdili da je Dalekovodu potrebno restrukturiranje, s naglaskom na smanjenje zaduženosti, optimiranje fiksnih troškova te osiguravanje stabilnog i kontinuiranog novčanog toka ulaganjem u projekte obnovljivih izvora energije koji su neovisni o ekonomskim ciklusima. Jedan predstavnik domaćih mirovinskih fondova kazao nam je da mirovinci vjeruju da će za već dvije godine, ali i samim ulaskom u EU, Dalekovod imati dobre perspektive na stranom tržištu. Postignuta cijena od 245 kuna iznad je one po kojoj se dionicom Dalekovoda trguje na burzi, što bi također trebalo biti dokaz da ta kompanija ima dobre perspektive, uzme li se u obzir da se cijena u dokapitalizaciji za tvrtke u teškoćama uvijek uzima s diskontom.
Neki su skeptični
Neki analitičari već dulje govore kako mirovinski fondovi moraju ulagati u tvrtke koje omogućavaju rast domaćeg gospodarstva, a to im je neizravno i zadaća jer time stvaraju i zaradu za svoje članove, no ne žele komentirati je li Dalekovod najbolji izbor. – Mirovinski fondovi moraju ulagati u razvoj domaćih kompanija, to je njihov zadatak, a odgovornost ostaje na menadžmentu fondova koji do sada nisu imali većih promašaja – komentira Dragan Kovačević. S druge strane, postoje i oni koji smatraju da mirovinci ulaze u nešto što nije sigurno te da našim novcem saniraju kompaniju u problemima.
Jedini zadatak mirovinskih fondova bi trebao biti sigurno ulaganje i umnažanje tog novca. A ne kako se u tekstu tvrdi da moraju ulagati u tvrtke koje omogućuju rast domaćeg gospodarstva. Nekako mi se čini da se igraju sa penzijama budučih umirovljenika,i zloupotrebljavaju novac kako bi obavljali poslove koje država mora obaviti. Sjetite se kako su kupovali skupe INA-ine dionice(novac se koristio da se zaštiti državni interes,)....Netko se tu opako igra vatrom...