Ulazak u novu godinu u svima nama budi želju za promjenom. Vjerojatno smo zato skloni donositi novogodišnje odluke i okretati nove stranice u životu baš u trenutku kada se pozdravljamo s godinom iza sebe. Dobro znamo i to da novogodišnje odluke često izblijede već nakon nekoliko dana te ostanu samo želje koje ni ovaj puta nismo uspjeli ostvariti. Jesu li naši ciljevi neostvarivi ili smo mi nedovoljno karakterni, znamo najbolje sami. Kako god bilo, pokušajmo ove godine biti malo realniji i ne prezahtjevni i uz malo snage i volje, sigurno ćemo imati više uspjeha u svojim namjerama.
Štednja je stvar odluke
Kad je novac u pitanju, po svemu sudeći 2014. godina mnogima će donijeti još više financijskih poteškoća nego prethodna. Građani to znaju, pa ne čudi da je odluka o štednji vrlo visoko pozicionirana u planovima za ovu godinu. Naravno da u vrijeme financijskih poteškoća, snalaženja i odricanja nije lako odvajati za štednju, osobito nakon blagdana tijekom kojih smo se istrošili, ali to je jedini način da si stvorimo barem malo sigurniju financijsku budućnost. Ili da dođemo do novca za nešto što nam je potrebno ili nas raduje. Danas izuzetno popularan model štednje, prilagođen i onim „manjim“ štedišama koji ne mogu redovito i mnogo odvajati sa strane je otvorena štednja. Ona nam omogućuje da štedimo kad i koliko imamo, a da bismo ju započeli potrebno nam je samo 200 kuna.
Jesmo li spremni štedjeti
Istraživanja su potvrdila da količina ušteđenog novca više ovisi o našoj odluci i spremnosti da štedimo nego o mjesečnom priljevu. Iako se ponekad čini nemogućim da nakon što podmirimo ratu kredita, platimo režije, hranu i odjeću, odvojimo još dio novca za štednju, postoje načini na koje zaista možemo rasteretiti mjesečni budžet. Već znamo da je racionalno upravljanje energijom jedan od najjednostavnijih načina uštede kojim ujedno doprinosimo očuvanju okoliša. Pa zašto onda ne bismo krenuli pješice ili biciklom na posao, gasili rasvjetu i kućanske uređaje kad ih ne koristimo, racionalnije trošili vodu? Osim toga, jesmo li svjesni da najviše novca trošimo na neplaniranu kupovinu? Promijenimo li potrošačke navike smanjit ćemo svakodnevnu potrošnju i uštedjeti dio novca. Dakle, mogućnosti imamo, a na nama je hoćemo li ih prihvatiti ili ne.
Sve počinje s dobrim planom
I dok jedni razmišljaju o početku štednje, drugi će možda iskoristiti postojeću ušteđevinu jer ih u ovoj godini očekuju veći financijski izdaci. Neki planiraju kupovinu nekretnine ili namještaja, druge očekuje upis djece u školu ili na fakultet, a vjerujemo da ima i onih koji će u 2014-toj izreći sudbonosno DA i poželjeti otići na bračno putovanje. Kako god bilo, novi financijski izazovi su pred nama. Zato iskoristimo početak godine kako bismo dobro isplanirali financijske pothvate koji nas očekuju narednih 365 dana. Osvrnimo se prvo na stanje na računima i karticama kako bismo na temelju toga odredili ciljeve koje će biti moguće ostvariti. Nitko od nas ne želi situaciju u kojoj ne može uredno plaćati obveze, a kad se jednom upletemo u taj problem nije lako izaći van. Financije trebamo držati pod kontrolom, ali ako nismo vješti u tome, trebamo tražiti pomoć bankara čija je dužnost pomoći nam, savjetovati nas i ponuditi proizvode koji odgovaraju našim potrebama i mogućnostima. S HPB-ovim bankarima svoj termin možemo ugovoriti i online putem www.hpb.hr, bilo da imamo pitanje vezano uz poslovanje s građanstvom ili nas zanima nešto iz segmenta poslovnih subjekata.
U novoj godini povoljnije kreditiranje
Dobra je vijest da su neke banke s početkom ove godine snizile kamatne stope na kredite što će građanima olakšati otplatu. Tako HPB od 1. siječnja ima niže kamate za sve postojeće i nove kredite građana. Kamatne stope na kredite uz valutnu klauzulu snižene su za 0,20, a na kredite u kunama 0,23 postotna poena. Mala ili velika, ušteda uvijek veseli, osobito danas kada su nam novčanici prilično tanji nego prije, pa se i naš odnos prema svakoj kuni promijenio. U svakom slučaju, vrijedi baciti pogled na godišnje uštede nakon snižavanja kamata, a one na primjeru nekih HPB-ovih kredita iznose oko 1.200 kuna. To ne znači da se trebamo zaletjeti s odlukom o kreditu - potrebno je sve staviti na papir i dobro razmisliti, no u startu trebamo biti dobro informirani i znati da nam bankari mogu sve objasniti, upoznati nas s novim uvjetima, uštedama, ali i rizicima.
Tu su i novi zakoni
Ova je godina donijela i neke zakonske izmjene koje se odnose na nas, korisnike bankarskih usluga. Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju s ciljem da se korisnicima smanje neke financijske obveze te da se poveća stupanj njihove informiranosti o rizicima koji su povezani s promjenom tečaja, kamate ili gubitkom prihoda dužnika. Osim toga, izmjenama Zakona uveden je poseban članak kojim se određuje maksimalno dopuštena kamatna stopa na stambene kredite te potrošačke kredite ostalih kategorija. Preciznije se uređuje i pitanje vezano uz dopušteno prekoračenje po tekućem računu. Decidirano se navodi kako je vjerovnik dužan obavijestiti potrošača o umanjenju ili ukidanju dopuštenog prekoračenja po tekućem računu najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja. Također, dužan je omogućiti potrošaču, protiv kojeg nije pokrenut postupak prisilne naplate, bez njegovog zahtjeva i bez ikakvog dopunskog troška otplatu iznosa za koji je prethodno dopušteno prekoračenje umanjeno, ili iznosa ukinutog prethodno dopuštenog prekoračenja, u 12 mjesečnih obroka i primjenom kamatne stope koja vrijedi za dopušteno prekoračenje po tekućem računu. Građanin nije dužan prihvatiti smanjenje, odnosno ukidanje dopuštenog prekoračenja ako mu vjerovnik ne ponudi navedenu otplatu iznosa. Sve su to stvari o kojima će banke voditi računa, a mi, klijenti banaka, trebamo ih znati.
Ograničen je i ukupni trošak potrošačkog kredita, odnosno efektivna kamatna stopa tako da može doseći maksimalno jedan postotni bod nižu stopu od zatezne kamate propisane zakonom. Prema važećim uvjetima, maksimalna efektivna kamatna stopa iznosi 11 posto.
Istina je da nam zakoni daju određena prava, ali nas ne mogu zaštiti od nas samih. Svatko od nas trebao bi najbolje znati svoje mogućnosti, koliko možemo štedjeti, koliko potrošiti i možemo li se zadužiti ili ne. Ako ne znamo dobro procijeniti svoju financijsku situaciju ili ne želimo poslušati savjet bankara koji nam kažu što je za nas primjereno, a što prerizično, ni jedan nam zakon neće pomoći.
