Bonitetna kuća Moody’s nije se povela za Standard&Poor’som i digla rejting Hrvatske na investicijsku razinu, nego je i dalje tretira kao zemlju rizičnog ulaganja. Poboljšali su, doduše, izglede kretanja rejtinga na pozitivne što sugerira da bi pri sljedećem ocjenjivanju bonitet države mogao narasti, ali agencija to ne jamči, nego uvjetuje provedbom reforme javne uprave, a poziva i na uvođenje eura. Ostaje još vidjeti što će odlučiti agencija Fitch Ratings, najmanja od tri utjecajne bonitetne kuće, da bi se mogao donijeti zaključak o tome je li svjetska investicijska javnost honorirala učinke financijske konsolidacije na kojoj inzistira ministar financija Zdravko Marić.
Činjenicu da je proračun opće države drugu godinu u suficitu te da je udjel javnog duga u BDP-u jako smanjen, prepoznaje i Moody’s, ali drži da Hrvatska nije zaslužila biti u klubu zemalja nižeg rizika dok god ekonomija ne uhvati korak s ostalim tranzicijskim zemljama. Analitičari bonitetne kuće ističu da je Hrvatska mala ekonomija još uvijek nesigurnog gospodarskog rasta, iako su temelji bolji nego prije zadnje gospodarske krize, a smeta im i što je potencijalni gospodarski rast manji od konkurentnih tranzicijskih država.
Procjenjuju tako da će Hrvatska u idućim godinama rasti po stopi od 2,4 posto BDP-a što je osjetno manje nego u konkurentnim državama. Ubrzati rast je nemoguće bez ozbiljnije promjene u strukturi ekonomije, koja počiva na turizmu i osobnoj potrošnji, ali i bez trajnog smanjenja javnog sektora kako bi se poticajima i manjim porezima moglo osloboditi gospodarstvo. Jaći rast može se potaknuti i intenzivnijim povlačenjem novca iz EU, ali i nastavkom programa razduživanja na kojem Marić intenzivno radi. Rashodi za kamate u odnosu na 2015.
Lani su pali za 25 posto, na devet milijardi kuna, a Marić je najavio da time nije iscrpljen prostor za stvaranje boljih uvjeta. Tri milijarde kuna koje su se rezanjem kamatnih troškova oslobodile završile su u rasterećenju građana što je jedini smjer koji u srednjem i duljem roku može donijeti održivi rast i kao posljedicu jači rejting.
Znači, moramo uhvatiti korak s drugim tranzicijskim zemljama. Da vidimo koliki je kod njih rast BDP: Mađarska 5,1%, Latvija, 5,1%, Poljska 4,6%, Estonija 4,2%, Rumunjska 4,1%, Slovenija 4,1%, Litva 3,7%, Slovačka 3,6%, Bugarska 3%, Češka 3%...pa su tu onda još i tranzicijske zemlje kandidati za EU: Makedonija 3,7%, Srbija 3,4%, Albanija 3,1%...a u Hrvatskoj je rast 2,3%, najgori smo od najgorih. Ima li boljeg dokaza koliko je Plenković zapravo bezvrijedna osoba i koliko je njegova vlada nakupina bezvrijednih kreatura?