Nova uprava burze preuzela je vodstvo prije dva mjeseca te započela proces reorganizacije. Smanjuju prostor i broj zaposlenika koji, kaže predsjednica uprave Ivana Gažić, nisu otišli ni pod čijim pritiskom. Radi se i na uvođenju novih instrumenata te privlačenju novih tvrtki na burzu, a uspostavljena je i suradnja s Hanfom, koja je dulje vrijeme bila zamrznuta.
Napravili novi cjenik
Od nove se uprave sigurno očekuje puno. Što su bili prvi vaši potezi?
Stara uprava imala je neke nesuglasice s Hanfom, što je bio jedan od velikih problema. Bilo je to vidljivo, primjerice, na odobrenju cjenika za koji uprava nije mogla postići konsenzus s Hanfom 14 mjeseci. Nama je to bilo bitno jer je cjenik sadržavao i određeni popust za market makere kao stimulaciju za početak njihova rada. Napravili smo novi cjenik, koji je Hanfa odobrila. Potom smo i aktivirali dva market makera za koje je ugovore potpisala još stara uprava, ali koji nisu imali pretpostavku da budu aktivni. Krenuli smo i s Akademijom Zagrebačke burze, čiji je početak rada financirao EBRD, a edukacija o uvođenju novih proizvoda vrlo je bitna. Primjerice, uvođenje certifikata koje neke banke planiraju uvesti. Na nama je da educiramo što oni donose u vidu rizika ili mogućih dobitaka.
Jesu li ta dva market makera pridonijela likvidnosti tržišta dosad?
Još nisu pridonijeli puno, ali u našem okruženju uvijek se mora od nečega početi. Očekujemo da će biti još zainteresiranih za market making i da ćemo time imati nekoga u najvišoj kotaciji. Jer uvjet za to neka društva već i imaju, a jedini uvjet koji nisu mogli zadovoljiti bio je da imaju dva market makera.
Koliko su troškovi burze i kako ih smanjujete?
Troškovi su lani bili oko 20 milijuna kuna. Pune efekte uštede nećemo imati ove godine, no sljedeće bi se to trebalo osjetiti, pa bi troškovi trebali biti manji za oko 20 do 30 posto, ali kvalitetu zato nećemo smanjiti. Prijašnji planovi Burze rađeni su u vrijeme kada je postojala ambicija da domaća burza postane lider u regiji, čak i u smislu kapitalnog povezivanja. Burza je bila dimenzionirana za veće promete i nije se štedjelo ni na sustavu ni prostoru. Zato to sada moramo smanjiti. Primjerice, dio prostora dat ćemo u podnajam, a radnicima smo ponudili i nove ugovore s nižim plaćama.
Bilo je dosta nagađanja o tome da je odlazak nekih osoba s Burze učinjen zbog određenih pritisaka. Je li to točno?
Ni Hanfa ni NO nisu radili pritiske. Smeta mi što se ponekad namjerno potencira sukob između Hanfe i pojedine institucije. Nama se do sada Hanfa pokazala kao partner. Agencija je imala primjedbe na rad Burze i one stoje pa mi sada radimo na njihovom uklanjanju. Jasno je da je dugogodišnji kadar znao o poslovanju Burze više od mene, no natječaj za mjesto uprave bio je otvoren. Vjerujem da su imali primjedbe na moj rad, no ja nisam došla ovamo jer najbolje znam Zakon o tržištu kapitala ili Pravila Burze, nego se vjeruje da imam menadžerske sposobnosti motivirati kolektiv da radi ono što Burza treba raditi. Zato mislim i da je odluka o smanjenju broja zaposlenika došla kao rezultat promišljanja i jedne i druge strane i da je bila opravdana.
Pomno prate rad društava
Koji su vam daljnji planovi za Burzu u cilju većih prometa, novih instrumenata...?
Htjeli bismo vidjeti više društava u Službenom tržištu, s višom razinom transparentnosti, jer bi to omogućilo i mirovinskim fondovima da više investiraju u domaće dionice. Razgovaramo s društvima kako bismo im iznijeli prednosti ulaska u višu kotaciju, a za razliku otprije, sada i pomnije pratimo rad društava u Službenoj kotaciji i po potrebi donosimo sankcije sukladno Pravilima Burze, uključujući javne opomene. Prvi put provodimo privremene obustave trgovanja sukladno novom Zakonu o tržištu kapitala. Radimo na certifikatima, za što moramo promijeniti pravila, a prvi radnu verziju očekujemo početkom rujna. Razmišljamo i o tome da strane kompanije budu uvrštene na domaćoj burzi, za što prepreka ne postoji. Nekih inicijalnih razgovora već je bilo. Nadalje, želimo dostupnijima učiniti vrijednosne papire iz regije.
Sudionici tržišta vjeruju da bi inicijalna javna ponuda trenutačno bila veliki pokretač za Burzu. Postoje li nekakve naznake?
Inicijalnu bismo javnu ponudu vrlo rado vidjeli, a potrebno je da tvrtke uoče prednosti toga. Pokušat ćemo i manje kompanije nagovoriti da prikupe kapital na Burzi s obzirom na otežano kreditiranje putem banaka. Nadam se da ćemo na jesen imati inicijalnu javnu ponudu. A i država će, nadam se, ako ne ove, onda sljedeće godine uvrstiti neku kompaniju na Burzu.
koja su onda trzista rizicna, kad burza ne? pijaca na trgu ili crnomercu?