José Piñera:

'Nacionalizacijom ćete ostati bez najbolje provedene reforme'

Investicijski forum
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
1/5
01.09.2014.
u 20:42

Pinochetov ekonomist José Piñera savjetovao je na Investicijskom forumu

– Nemojte napadati privatni mirovinski sustav, nego ga usavršite, jer ako ga nacionalizirate, ostat ćete bez najbolje i jedine provedene reforme u Hrvatskoj – poruka je Joséa Piñera na Investicijskom forumu u organizaciji Centra za obnovu kulture. Piñera je prije 35 godina bio zadužen za mirovinsku reformu u Čileu te je bio jedan od vođa neoliberalne ekonomske reforme tijekom Pinochetove diktature. Smatra da ne treba pretjerano naglasak davati na to da je trenutačno 70% ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova u ‘junk’ obveznicama, jer se te obveznice isto tako mogu oporaviti.

Južnoamerička praksa

Dinko Novoselec iz AZ OMF-a objasnio je da je 70% udjela u državnim obveznicama kombinacija dvaju čimbenika.

– Prvi je regulacija, odnosno nedovoljna zakonska mogućnost da ulažemo izvan zemlje. Donedavno smo izvan granice mogli ulagati tek 20%. Drugi je razlog što u Hrvatskoj nema alternative kvalitetnog ulaganja, osim državnih obveznica. Ali smo bez obzira na najveće usmjerenje ulaganja u državne obveznice u 12 godina ostvarili prosječni prinos od 6% – rekao je Novoselec. Priznao je da nam nedostaje privatnih ulaganja, da se očekuje investiranje u infrastrukturu, no zabrinjava ih fiskalna održivost.

Uspoređujući čileanski i hrvatski model mirovinskog sustava, Dubravko Štimac, čelnik PBZ CO obveznog mirovinskog fonda, rekao je da Čile ima već godinama pet potportfelja, a da smo mi tek sada dobili njih tri. I da je, bez obzira na to, prosječni prinos domaćih mirovinskih fondova približno jednak onom u Čileu. Razlika je i ta što se u Čileu sav iznos iz plaće uplaćuje u privatne mirovinske fondove i iznosi 10%, dok se kod nas izdvaja 5%, a ostalih 15% još uvijek u tzv. prvi stup.

Nadalje, zakon u Čileu omogućava veću diversifikaciju, pa tako tamo tek pet do 10 posto novca ulažu u državne obveznice, a više ulažu u dionice vodećih svjetskih kompanija – od primjerice kineskog telekoma do vodećih korejskih tvrtki. U Čileu fondovi dosta ulažu i u infrastrukturne projekte poput gradnje cesta, što smatra da bi bilo dobro i za hrvatske fondove. Uglavnom, ulaganja imaju mogućnost diversifikacije, što se nama tek omogućava, a dodatno nam je potrebno i oživljavanje tržišta kapitala. No i naši mirovinci počeli su ulagati vani, pa tako AZ, primjerice, ima dionice Samsunga. Piñera se pohvalio kako su lani čileanski mirovinski fondovi imali prinos od 8 posto iako je tamošnje tržište kapitala palo 10 posto.

Povjerenje ulagača

Robin Harris, član uprave COK-a i bivši savjetnik Margaret Thatcher, dotaknuo se nedostatka stranih investicija rekavši kako je ulagačima najvažnije da Vlada razumije ekonomiju i kako postići rast, no boji se da u Hrvatskoj to nije slučaj.– Mora postojati stabilan i dobar okvir i ne smije biti zaduživanja bez ekonomskog rasta – naglasio je Harris.

Komentara 2

NN
narodne_novine
22:23 01.09.2014.

Jedna je stvar reformirati mirovinski sustav u Cile gdje je bilo politicke volje a druga je stvar u RH gdje politika koristi nase mirovine kao "kasicu-prasicu" a najbolje primjer toga su zakoni koji su "omogucili" mirovinskim fondovima da uloze 70% u drzavne obveznice!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije