Potvrdom pravomoćnosti nagodbe vjerovnika Agrokora potkraj listopada završen je najveći insolvencijski postupak u povijesti trgovačkog prava u Hrvatskoj, ali i najveći proces restrukturiranja u našoj povijesti. Spašavanje Agrokora bilo je intenzivan proces koji je i gospodarski i medijski obilježio posljednje dvije godine pa je, naravno, među nominiranima za gospodarski događaj 2018. godine. Tijekom više od 18 mjeseci dogovore među vjerovnicima obilježili su mnogi prevrati, novi instituti, politički pritisak na članove Vlade Andreja Plenkovića, afere i javna prepucavanja. Pod povećalom javnosti i politike Agrokor je morao i poslovati što je u mnogim trenucima bilo izuzetno teško. Ipak, zahvaljujući povjerenju dobavljača u pozitivan ishod cijele priče, dogovorima među financijskim vjerovnicima i radu izvanredne uprave Agrokor u kraj poslovne godine ulazi s povećanom profitabilnosti i stabiliziranim poslovanjem.
Milijarda i pol kuna dobiti
Većina će vjerovnika dugove teške oko šest milijardi kuna naplatiti udjelima u novom Agrokoru – korporativnoj strukturi na koju se prenosi imovina starog Agrokora, a koja će se ustrojiti tijekom idućih nekoliko mjeseci implementacijom dogovora svih vjerovnika. Dobavljači su dio duga naplatili u novcu, a neke financijske institucije osigurale su naplatu dijela potraživanja refinanciranjem kroz roll-up aranžman vrijedan milijardu eura. Agrokor, odnosno njegovih 16 najvećih kompanija, nakon turističke sezone zabilježio je prihode od 16 milijardi kuna na temelju kojih je imao i gotovo 1,5 milijardi kuna operativne dobiti. Izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško istaknuo je da kompanija posluje bolje nego prije, a podsjetio je i da je nagodba izglasana uz podršku vjerovnika koji u svojim rukama drže 80 posto ukupnog duga. Široka podrška nacrtu nagodbe vjerovnika koju je predložila izvanredna uprava bila je cilj koji je početkom srpnja na ročištu i ostvaren. Podsjetimo, udjeli su podijeljeni tako da su ruske banke Sberbank i VTB dobile udjel od 46,7 posto Agrokora. I dalje nije riješeno pitanje pozicije vlasnika obveznica, kojima je nagodbom rezervirano 25 posto udjela u Agrokoru, ali do te imovine mogu doći jedino dokažu li na sudu svoja potraživanja koja su i dalje osporena. Domaće banke dobile su oko 12 posto kompanije, a dobavljači su dio dugova naplatili i sa pet posto udjela u novoj korporativnoj strukturi. Ipak, zahvaljujući svojim predstavnicima Marici Vidaković iz Kraša i Marinu Pucaru iz Podravke izborili su kvalitetne pozicije za nastavak poslovanja. U sklopu nagodbe imaju zajamčen plasman robe na sve police maloprodajnog lanca Agrokora u idućih pet godina, a to uključuje prisutnost u Konzumu, Konzumu BiH, Mercatoru i Idei. Dodatno, bude li Konzum poslovao s operativnom dobiti nešto manjom od 40 milijuna, u iduće četiri godine naplatit će u novcu još 75 milijuna eura potraživanja za granični dug.
Implementacija nagodbe vjerovnika Agrokora ima više od 100 tisuća koraka i na njoj već radi tim od gotovo 500 ljudi. Potrebno je pripremiti kompaniju za ulazak novih vlasnika, a to znači na novu korporativnu strukturu i nove kompanije prebaciti svu imovinu, certifikate, koncesije, ugovore o radu, brendove... Ipak, najzahtjevniji posao koji stoji pred izvanrednom upravom je refinanciranje roll-up kredita. Naime, do kraja prosinca na taj milijardu eura “težak” aranžman plaćaju se kamate od osam posto, ali u siječnju one već skaču na 10 posto, a Agrokor je obvezan i jednokratno platiti naknadu od 75 milijuna kuna svojim kreditorima. Ne bude li roll-up refinanciran, u rujnu 2019. kamate bi skočile na 14 posto. Izvanredna uprava nada se da će refinancirati kredit potkraj godine.
Uspješan proces
Pred Agrokorom je još puno izazova jer će se tek kad novi vlasnici preuzmu koncern, postave svoje ljude i odrede poslovnu strategiju moći procijeniti u kojem će smjeru poslovanje Agrokora utjecati na domaću ekonomiju. No, bez obzira na budućnost Agrokora, nagodbu vjerovnika možemo ocijeniti uspješnim procesom kojim je dobiveno vrijeme za restrukturiranje cijele hrvatske ekonomije. Tim procesom izbjegnut je domino-efekt koji bi izazvao krah najvećeg domaćeg sustava, zaustavljena je panika i stabilizirana prehrambena industrija. Činjenica da je većina dobavljača Agrokora zabilježila uspješnu poslovnu godinu pokazuje da su velike kompanije iskoristile pruženu priliku da se konsolidiraju i prilagode novim okolnostima na tržištu. Mnoge od njih jače su iskoračile na inozemna tržišta kako bi ubuduće manje ovisile o potresu u domaćoj ekonomiji. Agrokor i nakon restrukturiranja ostaje jedna od najvažnijih kompanija u domaćoj ekonomiji.
Jako mi je zanimljivo promatrati kako je ovaj ozakonjeni kriminal prošao, i smatra se "uspješnim" jer su kao ostala radna mjesta i firme nisu u stečaju... Ono što se zapravo dogodilo je da je država ušla u privatnu kompaniju i onda po starom komunističkom principu određivala "kome kolko". Nema veze za ugovore i obaveze od prije, ajmo malim dobavljačima dati 100 posto da se ne pobune iako nemaju instrumente osiguranja, ajmo Marici i ekipi dati više od drugih u istom rangu jer je glasna.. Ovo što se danas slavi kao pobjeda je zapravo smak vladavine prava i poštenja, i imati će dalekosežne posljedice. Međutim koga briga za to... Nek zadnji ugasi svijetlo!