Kad su tvrtke poput Badela 1862, Dalekovoda, Instituta IGH ili Varteksa ulazile u predstečajne nagodbe, učinile su to prije svega da se spase od stečaja, no i zbog prilike za ‘novi početak’.
Danas, kada su završile svoje predstečajne nagodbe, suočavaju se s položajem ‘tvrtki drugog reda’ kod financijskih institucija.
Prvi je o problemu otvoreno progovorio čelnik HUP-a Dalmacije, Goran Prgin iz tvrtke NCP u Šibeniku koji je istaknuo da unatoč dobrom poslovanju koje njegova tvrtka ima nema pristup bankama ni njihovu kapitalu nakon što je prošao kroz predstečajni postupak.
Banke ne zanima ni to što izvozim ni što imam 60 posto rasta i 250 zaposlenih. Čim spomenem riječ predstečaj, odmah mi zatvore vrata
– Banke ne zanima ni činjenica da sam izvoznik ni što imam rast od 60 posto, a naročito ne mojih 250 zaposlenih. Čim spomenem predstečajnu nagodbu, zatvore mi vrata – požalio se Prgin na HUP-ovu ručku guverneru Hrvatske narodne banke Borisu Vujčiću zatraživši pomoć HNB-a za poduzetnike.
Inače, HNB je kredite tvrtki u predstečajnoj nagodbi svrstavao u skupinu najvećeg rizika pa su banke, objašnjavaju nam u bankarskim krugovima, bile vrlo skeptične prema daljnjim aktivnostima u takvim tvrtkama.
Iako je jasno zašto tvrtke koje su prošle predstečajnu nagodbu nisu najpoželjniji klijenti bankama, pristup kapitalu nasušna je potreba za opstanak tih tvrtki.
– Ako ne dobijemo dodatni kapital za financiranje svojih projekata, sav novac koji je uložen kroz otpise i reprograme će propasti, a mi ćemo svi otići u stečaj u roku od godinu dana – zavapio je Prgin.
Problema je svjesna i država koja je uz donošenje zakona paralelno pokušavala osnovati fond iz kojeg bi se dokapitalizirale i poticale tvrtke koje su prošle proces. Osnivanje fonda koji je trebao imati oko 150 milijuna eura kapitala je zapelo, a HNB pere ruke pa tako guverner upozorava da je njegov posao regulirati tržište, a ne miješati se u politiku banaka.
A politika je suzdržana jer se teško mijenjaju uprave i zato što u tvrtke nakon predstečajnih nagodbi ne dolaze novi vlasnici sa svježim kapitalom.
– Ako u tvrtkama nema dubinskog restrukturiranja, bankama je to ograničavajući faktor za aktivnost – objasnio je analitičar Zdeslav Šantić iz Splitske banke.
Sve je jasno. Banke nemaju moć jednog Linića koji teret predstečajnih nagodbi svojim pijateljima svaljuje na narod preko enormnih poreza.