James Roaf, viši stalni predstavnik MMF-a u središnjoj i istočnoj Europi, smatra da bi zemlje u recesiji trebale postupno stezati fiskalnu politiku.Roaf, koji će u petak održati predavanje na 3. Financijskoj konferenciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa “Emerging Markets After the Quantitative Easing”, smatra da je u euroiziranoj ekonomiji deprecijacija problematična strategija te da postoje i drugi načini postizanja konkurentnosti gospodarstva.
Prilikom ulaska Bugarske u EU izjavili ste da je u pitanju proces, a ne čudo koje se događa preko noći. Hrvatski proces ulaska u EU trajao je prilično dugo, a kad je ušla, ekonomski nije previše dobila. Mislite li da su hrvatski građani pretjerali očekujući da im ulazak u EU riješi probleme?
Moj dojam je da su građani Hrvatske svjesni iskustva ostalih novih članica EU pa su imali realna očekivanja od EU. Ulazak u EU donosi velike prednosti tijekom vremena, ali to se ne događa preko noći i ne rješava sve probleme neke zemlje.
MMF je nedavno neizravno priznao da stroga politika štednje u Grčkoj nije donijela očekivane rezultate. Cijela Europska unija, pa tako i Hrvatska, još uvijek u štednji vide jedini izlaz. Smatrate li i vi da je politika štednje u recesiji dvosjekli mač koji zemlje gura u depresiju?
Savjeti MMF-a ovise o situaciji. Tamo gdje postoji fiskalni prostor – kada javni dug nije pod snažnim pritiskom – MMF u tom slučaju savjetuje zemlje u recesiji da postupno stežu fiskalnu politiku, kako ne bi naudile vlastitom gospodarskom rastu. No, zemlja poput Hrvatske u kompliciranoj je situaciji, s produljenom recesijom uz istovremeno veliki proračunski deficit i brzorastuću zaduženost. Fiskalno pooštravanje je neizbježno, ali tempo treba pravilno dozirati kako bi se rast i fiskalni ciljevi uravnotežili. Vjerujemo da postupna fiskalna prilagodba može donijeti rast od iduće godine kao i postupni zaokret u kretanju javnog duga.
Je li MMF ikada pokušao promijeniti imidž rušitelja socijalnih prava i standarda?
Moj posao regionalnog predstavnika uključuje putovanja u sve zemlje srednje i istočne Europe, koje su, prema mojem osjećaju, najviše odmakle od takvog stereotipiziranja Fonda. Zemlje obično zatraže financijsku pomoć MMF-a kada se suočavaju s ozbiljnim ekonomskim problemima, a rješavanje tih problema često zahtijeva teške politike – primjerice, rezanje javnih troškova koji se ne mogu priuštiti, smanjenje subvencija energetskom sektoru ili provođenje strukturnih reformi kako bi se poboljšao proizvodni potencijal gospodarstva. Ali ne možete kriviti liječnika za bolest. Fond nastoji ublažiti udar na siromašne. Na primjer, prema novom gospodarskom programu Ukrajine, cijene plina za kućanstva morat će porasti u skladu s troškovima opskrbe plinom kako bi se smanjili gubici u proračunu. No, kućanstva s niskim primanjima bit će zaštićena ciljanim subvencijama.
U Hrvatskoj se vode rasprave o deprecijaciji kune kao jednom od glavnih rješenja za poticanje izvoza. Je li u euroiziranom gospodarstvu moguće postići povećanje izvoza deprecijacijom kune?
Slažem se da visoka razina euroizacije čini strategiju koja se temelji na deprecijaciji prilično problematičnom. No, postoje i drugi načini za postizanje povećanja konkurentnosti, kako kroz poboljšanje tržišta rada tako i kroz poboljšanje produktivnosti, uključujući i bolje poslovno okruženje i povećanje investicija.
