Hrvatska narodna banka nije zabrinuta zbog pada dobiti banaka za 2013. godinu jer pad nije rezultat smanjenja operativnih rezultata. Banke su lani ostvarile sedam milijardi kuna neto prihoda iz poslovanja, slično kao i pretkrizne 2007. ili 2008. godine, ali dobit im je pala 70 posto jer su imali povećane troškove rezerviranja za loše plasmane.
HNB nije zabrinut
– Rizici se moraju pokriti, da su banke proteklih godina išle s konzervativnijim procjenama rizika, sad bi i rezultat bio povoljniji – kazao je Damir Odak, viceguverner Hrvatske narodne banke, na predstavljanu najnovijeg stres-testa otpornosti banaka na šokove, na kojemu, prema crnom scenariju, ne bi prošlo deset od 30 banaka, koje raspolažu s oko devet posto imovine sektora.
– Robusnost bankarskog sustava i mogućnost da se nosi s krizom visoka je – tvrdi Odak i odbija kritike da je pad dobiti u 2013. godini povezan s regulativnom središnje banke. Dobit se lani spustila na jednu milijardu kuna sa 3,4 milijarde kuna u 2012., a s gubicima je poslovala svaka druga banka.Po dobiti predvodi Privredna banka Zagreb sa 792 milijuna kuna, zatim Zagrebačka banka 575 milijuna kuna, Raiffeisenbank 326 milijuna kuna, Erste&Steiermaerkische bank 89,99 milijuna, OTP 82,47 milijuna kn i Hrvatska poštanska banka 41,79 milijuna kuna. Najveći gubitak bilježi Hypo Alpe Adria banka od 402,3 milijuna kuna te Karlovačka banka s gubitkom od 116 milijuna kuna.
Odlazak Marcusa Ferstla s čelnog mjesta Hypo banke i najavljene promjene u Zagrebačkoj banci vjerojatno su povezane s ovakvim rezultatima banaka – velikim gubitkom Hypa i znatnim padom dobiti Zabe.– Vlasnici banaka i njihovi revizori traže da se imovina konzervativnije procjenjuje. Konačni bi rezultati mogli biti niži i od iskazanih – ističe Odak.
Šok scenarij HNB-a, rađen uz pretpostavku pada BDP-a od 1,2 posto i slabljenja kune oko 10 posto, doveo bi do toga da bi svaki četvrti kredit postao nenaplativ. Sad je udio loših kredita 15,6 posto (oko 45 milijardi kuna odobrene svote), a u temeljnom scenariju, koji pretpostavlja rast BDP-a oko 0,7 posto i stabilan tečaj do kraja 2014., loši će krediti porasti na 19 posto.
Žarko Miljenović, jedan od autora Financijske stabilnosti, objašnjava da najveći šokovi za financijsku stabilnost ne dolaze iznutra, pa ni od mogućeg pada BDP-a ili problema s usklađivanjem proračuna prema preporukama Europske komisije, nego izvana.– Kad bi došlo do neke kataklizme i zastoja priljeva kapitala, naše su rezerve tolike da možemo sami financirati dugove najmanje godinu dana. U tom bi slučaju promjena tečaja bila najveći rizik za zemlju, ali zato imamo velike devizne rezerve da spriječimo takav scenarij – kazao je Miljenović. Središnja banka uvjerena je da realizacije šok-scenarija neće biti, no nemaju podataka ni o otpisu dugova banaka, bilo građanima bilo tvrtkama, nakon što ih država bude porezno stimulirala da to čine.– Cjelovite otpise dugova ne očekujem, ali sigurno je da će se taj instrument pojaviti kao dio rješenje problema u nekim situacijama – kazao je Odak. Stopa adekvatnosti kapitala banaka (ili pojednostavnjeno, rezerve) iznose 21 posto, a Odak kaže da bi rezerve ostale iznad regulatornog minimuma i bile 13 posto čak i kad bi banke otpisale sve nenaplaćene kredite.– Sve dok banke imaju puno kapitala, iskazivanje neprihodujućih kredita problem je njihova vlasnika. S ovom razinom pokrivenosti možemo biti mirni – rekao je Odak.
Problem javni dug
Podaci HNB-a pokazuju da su se cijene nekretnina spustile na razinu na kojoj su bile 2004., ali još ne očekuju oživljavanje stambenog tržišta jer se građani u strahu od gubitka radnog mjesta i rizika promjene tečaja i kamatnih stopa ne odlučuju na zaduženja.Centralna banka zaključuje da je zbog visoke razine kapitaliziranosti bankarski sektor sposoban podnijeti pritiske daljnjeg rasta troškova ispravaka vrijednosti zbog nove regulative, koja je vezana uz primjenu Basela 3. Kad je pak riječ o makroekonomskim rizicima, najveći problem za financijsku stabilnost zemlje rastući su javni dug i zamjetne potrebe za refinanciranje inozemnog duga.
>> Bankama dobit tek milijardu kuna, svaka druga u minusu
Kako su cijene nekretnina pale na nivo iz 2004, zar vi nemate pristup njuskalu? Zavirite i pogledajte cijene, pa onda recite.