Središnji je događaj prethodnog tjedna bio sastanak Fedove Komisije za
operacije na otvorenom tržištu.
Očekivano, Fed je podigao kamatnu stopu za novih 25 baznih bodova kao
oruđe u borbi protiv inflacijskih pritisaka, no pritom je priopćenje
nakon odluke uvelike utjecalo na tržište. Naime, Fed je izbacio
formulaciju kojom je na posljednjih nekoliko sastanaka najavljivao novo
podizanje kamatnih stopa ostavivši si tako prostor i za stanku u
podizanju ako ekonomski pokazatelji to dopuste.
Ponajprije je pozornost usmjerena na inflaciju koju Fed želi
kontrolirati, ali i očekuje da usporavanje gospodarskog rasta djeluje
povoljno na inflaciju. To je dovelo do porasta cijena obveznica,
ponajprije kratkoročnih. Utjecaj se privremeno prenio i na europske
obveznice, iako u Europi svi pokazatelji upućuju na povoljna
gospodarska kretanja i inflacijske pritiske koji izazivaju agresivne
izjave dužnosnika ECB-a i najavljuju više kamatne stope.
Stoga je očekivanje tržišta povećanje kamatne stope ECB-a za još barem
50 baznih bodova do kraja godine. Na domaćem tržištu obveznice su
ostale u sjeni događanja na dioničkom tržištu, trgovanje je
uglavnom bilo slabije, a cijene su slijedile događanja na svjetskom
tržištu.
Obveznice s valutnom klauzulom očekivano su jasnije pratila takva
kretanja, dok je na kunske obveznice djelovalo i domaće novčano tržište
na kojem su u prvom dijelu tjedna bilježene više kamatne stope, ali uz
njihovo smanjivanje potkraj tjedna. Time su i s ovog tržišta došli
povoljniji utjecaji na kunske obveznice nasuprot negativnim utjecajima
inozemnih tržišta.
Neočekivano ublaženo priopćenje Feda
