Održivost duga

Njavro: Hrvatska treba zatražiti reprogram dugova

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Autor
Gojko Drljača
12.02.2014.
u 12:00

Ni nakon rata Hrvatskoj nisu dani počeci i otpisi

Član HDZ-ova tima zadužen za gospodarska pitanja i dekan ZŠEM-a Đuro Njavro otvorio je svojom debatom na skupu Zagrebačke inicijative i zaklade Konrad Adenauer temu koja je tabu u domaćoj mainstream političkoj i ekonomskoj misli: poručio je da Hrvatska u reformskom paketu treba zatražiti reprogram svojih dugova.

Prijatelji Nijemci

U duljem izlaganju Njavro je dijagnosticirao uzroke hrvatskih strukturnih problema, dao je niz strateških prijedloga te je u zaključku poslao ključnu poruku: “u čemu bi nam naši europski prijatelji, Unija i njen gospodarski motor Njemačka, mogli uvelike pomoći”.

Od velike je važnosti da se servisiranje obveza reprogramira na prihvatljiviju razinu

Prvo, Njavro traži da se Hrvatska obveže na čvrsti paket mjera saniranja državnih financija te procjenjuje da bi pri tome bilo “od velike važnosti da se servisiranje dužničkih obveza zemlje što prije reprogramira na prihvatljiviju razinu.” Usto je prije nemira u BiH pomalo proročanski naglasio kako je “Hrvatska vitalno zainteresirana za sređivanje i smirivanje stanja u BiH. Smatra se da bi u tom pogledu vrlo važnu ulogu mogle odigrati razne gospodarske poveznice pa bi bilo dobro da se hrvatskim tvrtkama olakša takvo povezivanje.”

Na kraju je Njavro apelirao na Njemačku da podrži Jadransko-jonsku magistralu kao prometnicu od velike važnosti za cijelu Europu. Njavrin prijedlog samo je naizgled neobičan. Valja znati da je tijekom zadnje financijske krize Europska centralna banka poduprla reforme u Italiji i Španjolskoj tako što je preko poslovnih banaka de facto kupovala njihove obveznice kako bi spustili rastuće prinose te stvorili stanje održivosti duga tih zemalja.– Za tako nešto trebaš imati prijatelje i diplomaciju – poručuje Njavro koji podsjeća da je već izlazio sa sličnim prijedlogom početkom tisućljeća, ali je prevladavajući stav bio da se Hrvatska mora pridržavati svojih obveza.

Podanički mentalitet

– Hrvatska je sredinom 90-ih morala preuzeti dio dugova bivše SFRJ pa joj onako ratom izmučenoj nisu bili dopušteni ni otpisi ni počeci u otplati. No upravo je u odnosu na dug SFRJ došlo do otpisa duga. Srbiji je otpisana polovica njena udjela u zajedničkom dugu – kaže Njavro te upozorava da se “doista ne smiju podcjenjivati vrlo neugodne posljedice koje mogu proisteći iz neizvršavanja međunarodnih obveza, ali se isto tako ne smiju prešutjeti učinci vječitog hrvatskog podaničkog i štreberskog mentaliteta koji nas sputava da s našim prijateljima otvoreno govorimo o našim problemima i da uz preuzimanje vlastite odgovornosti tražimo pomoć u njihovu rješavanju.” Trenutačno je dojam da bi novi pristup – odlučnije reforme i reprogram duga – Njavri teško prošli i u vlastitoj stranci.

Martina Dalić već se javno očitovala tvrdnjama kako “reprogram državnih (ili bilo kojih drugih) dugova znači zahtjev za produljenje rokova otplate i smanjivanje kamate. Međutim, za razliku od poduzeća, tu nikakva tehniciranja nisu moguća i u svijetu međunarodnih financija reprogram ima jednake posljedice kao i ogluha (eng. default), tj. objava države da nije u mogućnosti i neće otplaćivati svoje dugove.”

>> Njavro, Prka i Jurčić: Pozivali smo se na Marxa? Bilo je poželjno

Komentara 6

Avatar marinnjavro
marinnjavro
14:34 12.02.2014.

Treba vidjeti sto napraviti, kako se postaviti. Ovo rjesenje bi moglo biti pozitivno utoliko sto bi pokazalo cijelom narodu i svim politickim opcijama da je kraj zajebanciji i da se ovako dalje vise ne moze. Nisam vidio niti jednu kritikuiku protiv ovog prijedloga koja predlaze konkretnije rjesenje.. Sve se svodi na odugovlacenje, i jedini argument protiv do sada predstavljen otprilike glasi: "zasto reprogramirati kada mozemo cekati jos da nam se dug popne na 150% BDP-a" Hrvatska financijska racunica je nazalost takva kakva jest.. Potezi ove vlade samo odugovlace ono sto se za sada cini neizbjezno, tj. default na dug. Da li je bolje pricati o reprogramiranju dok je dug jos podnosljiv i ne predstavlja pre veliki teret, ili pricati onda kada cemo kao Grcka imati dug od 150+% Kada dodje taj tren, necemo imati vise nikakve sanse ikome postavljati bilo kakve uvjete. Sada bismo jos, uz pametnu diplomatsku igru i PRAVE reforme u drustvu, mogli i dogovoriti bolje uvjete i na kraju krajeva pokazati proaktivnost u rjesavanju problema. Cinjenica je da nitko u HR nema muda reci ono sto je za sada ocito.. a to je da ovim tempom idemo prema bankrotu... Ironija svega ce biti da ako ovako nastavimo, mi cemo zapasti u najgoru krizu onda kada se svi drugi vec budu izvukli. Nakon 6 godina stagnacije i pada BDP-a, nama ce tek onda nastupiti Grcka kriza. E moj narode

Avatar Marko232
Marko232
12:20 12.02.2014.

Gospodine Njavro, da ste vi vaše hadezejce usmjeravali na vrijeme da ulažu kredite u profitabilne djelatnosti, mi danas ne bi bili u problemima. Ovo da Njavro traži reprogram vam u stvari znači da nam sada trenutno smanje godišnje rate kojeoje moramo vračati i da nam daju još novaca. Druže Njavro, na što smo mi potrošili ovih 80 milijardi eura koje smo dobili do sada pa da jope imamo 400 tisuća nezaposlenih. Vi ste meni dali 4 iz Ekonomije. Ja bi vama dao jedva prolaznu.

KR
Kriticar
12:36 12.02.2014.

Gospodine Njavro kakve gluposti pricate znateli vi onu staru poslovicu VRATI KOKO STO SI POZOBALA kako vam ne padne napamet svima koji ste pozobali da vracate nazad ili srezezte svoja primanja svi na razinu prosjeka u HR ali svi odsvi od predsjednika pa do obicnog radnika i vidjet cete kako se zivi. Nemojte pricati bedastoce sva imovina koju su stekli pojedinci ne svojim Radom i trudom mora biti vracena u drzavni proracun,tek onda cemo osjetit bolja vremena u HR. Aku budete pricali bajke budete dozivjeli u Hrvatskoj slicno kao u Bosni i Hercegovini. Ljepi pozdrav gospodo

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije