Prethodnog je tjedna pri samom kraju porasla potražnja za sredstvima na novčanom tržištu prvenstveno zbog aktivnosti na domaćem tržištu kapitala (završetak procesa inicijalne javne ponude dionica Ine te izdavanje novih korporativnih izdanja obveznica).
Istovremeno je središnja banka povlačila određeni dio likvidnosti s tržišta kroz prodaju deviza državi koja time podmiruje svoje obveze u stranoj valuti.
Tako je stanje na računima poslovnih banaka smanjeno, no dosad su banke ostvarile visoke prosjeke održavanja obvezne pričuve te stoga znatan dio svojih sredstava zadržavaju kroz mogućnost prekonoćnog depozita kod središnje banke. Također je još jedna devizna intervencija sredinom prošlog tjedna rezultirala plasmanom dodatnih kuna na tržište (oko 830 milijuna kuna).
Ipak, utjecaj povlačenja dijela sredstava s tržišta kroz aktivnosti središnje banke dovodi i do poticanja potražnje za kunama s obzirom da ulazimo u prosinac kada zbog blagdana raste potrošnja stanovništva te se očekuje i porast razine gotovog novca u optjecaju.
Ipak se do početka sljedećeg razdoblja održavanja i izdvajanja obvezne pričuve ne očekuje bitniji veći pritisak na novčanom tržištu. Kamatne stope za prekonoćne depozite na novčanom su tržištu porasle prema razini od 2,0%. Razina obratne repo stope od 3,5% je razina oko koje se kamatne stope nalaze u početku razdoblja održavanja i izdvajanja obvezne pričuve.
Prošlog tjedna nije bilo plasmana trezorskih zapisa Ministarstva financija s obzirom na dobre prihode države, što smanjuje potrebu za zaduživanjem, kao i zbog plasmana obveznica te očekivanih privatizacijskih prihoda.
