Novo razdoblje izdvajanja i održavanja obvezne pričuve očekivano je rezultiralo povećanim kamatnim stopama. No, bitnijih udara na likvidnost nije bilo.
Likvidnost sustava, naime, visoka je, naročito nakon posljednjih deviznih intervencija. Čak ni izdavanje nove državne kunske obveznice (iznos od 2,5 milijarde kuna) nije narušio likvidnost. Kamatne su stope na novčanom tržištu povećane na razine oko obratne repo stope, pri čemu su najkraći rokovi dospijeća kotirani upravo na razini od 3,5 %. Istovremeno su duži rokovi dospijeća samo na dan novog izdavanja iskočili iznad razina prije tog razdoblja.
Obratna repo aukcija rezultirala je većim plasmanom nove likvidnosti na tržištu (570 milijuna kuna), no to je zanemariv iznos ako ga usporedimo s istim razdobljem prošle godine kad su bile plasirane na obratnim repo aukcijama više od tri milijarde kuna dodatne likvidnosti.
Istovremeno, ove je godine količina gotova novca u optjecaju veća čak oko dvije milijarde kuna nego prošle godine (sada iznosi više od 14,5 milijardi kuna). Razdoblje najvećeg pritiska na likvidnost tek dolazi sljedećih tjedana, s rastom potražnje za kunama i gotovim novcem. Aukcije trezorskih zapisa prošli tjedan opet nije bilo, s obzirom na znakovito bolje stanje u državnim financijama u odnosu na prošlu godinu.
Uostalom, plasirana je i nova državna obveznica u iznosu od 2,5 milijarde kuna, dovoljna da pokrije takav deficit uz fiksni kupon od 4,5% i dospijeće za sedam godina.
