U Belju ove godine očekuju oko 1,6 milijardi kuna prihoda što je s obzirom na izlazak iz Belje transa, mlina i Moslavina voća oko 300 milijuna kuna manje nego lani.
No godina je bila iznimno dobra u svim aspektima poslovanja te Agrokorove perjanice.
Prilika za Baranju
Prema riječima predsjednika uprave Belja Dalibora Poznića ovu će godinu obilježiti rekordni prinosi u najvažnijim ratarskim kulturama, ali i stočarskoj proizvodnji s posebnim iskorakom u izvozu 750 nazimica u Italiju. Na 650 hektara beljskih vinograda ubrano je 6 milijuna kilograma grožđa, od kojega će, kako tvrdi, napraviti vrhunsko vino. Od berbe do prerade grožđa prođe samo 15-ak minuta. Čak 81% sortimenta čini graševina s kojom nastoje brendirati Baranju, a što posebno veseli, nakon što je baranjski kulen istoimene udruge na čelu s Beljem dobio zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla EU, ovoga su tjedna dobili i pravo stavljanja žuto-zelene markice na svoj proizvod.
Miodrag Komlenić, predsjednik udruge Baranjski kulen kaže kako će Belje i još dva mala certificirana OPG-a – Matijević i Dobrovac – godišnje proizvoditi 400 tona zaštićenoga kulena, oko 400.000 komada, no nadaju se omasovljenju i udruge i proizvodnje, u kojoj Belje trenutačno participira 95%. Izvozi se na tržišta poput Švicarske, Austrije, Njemačke, a oznaka zemljopisnog podrijetla bitna je i kao potpora ruralnom razvoju, čime se može osigurati ekonomska budućnost Baranje te da mladi ljudi ostaju na selu, kazao je Komlenić.
Znaju djedove i bake
Ljerka Puljić, članica nadzornog odbora Agrokora, ističe kako zaštićeni proizvodi kojih je puno u EU, svakoj destinaciji dižu imidž i daju joj dodanu vrijednost pa će baranjski kulen vezati i uz turističku ponudu. I on je nadogradnja priče investiranja Agrokora u proizvodni lanac od polja do stola, od ratarskih površina i tvornica stočne hrane do 28 farmi s tovnom junadi, svinjama i muznim kravama, kako bi sa sigurnošću mogli reći da je ono što proizvode zdravo, kvalitetno i cijenom konkurentno. Za meso, od kojega najveći dio završava u PIK-u Vrbovec, znaju, kaže, i tko su djedovi i bake svinjama koje tamo završavaju, podrijetlo hrane kojom su tovljene.
Belje je ove godine napravilo i velik iskorak po pitanju izvoza ABC sira u Arapske zemlje. Čak 52% proizvodnje čini izvoz, mahom u BiH i Srbiju, no ove godine krenulo je 100 tona toga sira u Irak, a spremaju se i na korejsko tržište. Poznić kaže kako je u 10 godina Agrokor u Belje uložio više od 2,5 milijarde kuna. Na lokaciji Mitrovac, gdje je i jedan od najvećih investicijskih projekata u poljoprivredu vrijedan 220 milijuna kuna, jučer je predstavljena jesenska sjetva kojom počinje proces sljedivosti u Belju. Riječ je o specijalnom tipu tzv. precizne sjetve u kojoj se koristi satelitski navođena sijačica.
>>Kraš, Badel i Agrokor očekuju da će im TTIP šire otvoriti Ameriku
>>Hrvatska perjanica za klub vrijedan 54,3 milijarde eura
