Događanja na tržištu posljednjih su dana uvelike bila pod utjecajem dvaju čimbenika: početka novog razdoblja održavanja i izdvajanja obvezne pričuve i najave novih mjera HNB-a kojima se pokušava utjecati na usporavanje inozemnog zaduživanja i rasta kredita banaka. Naime, nova mjera se odnosi na primjenu održavanja minimalnog omjera između obveza i potraživanja (primjenjivana dosad samo za devizne obveze) za kunske depozite s valutnom klauzulom (stopa od 32%).
S obzirom da je riječ o značajnom iznosu depozita i obveze banaka znatno će se povećati što je dovelo i do velike potražnje za kunskom likvidnošću kao posredni efekt rasta potražnje za devizama. Na prošlotjednoj je obratnoj repo-aukciji snažno podignut interes banaka i plasirani iznos likvidnosti u sustav.
Nakon aukcije u sustav se slilo dodatnih 2,1 milijardi kuna. Kamatne stope su očekivano podignute, te je prekonoćni ZIBOR došao do razine do 3,85%. Tek je blago podignuta razina dugoročnih kamatnih stopa, što je potvrda da se ne očekuju veći pomaci u likvidnosti u dugom roku. U sjeni je ostala aukcija trezorskih zapisa na kojoj je usprkos upisu ispod planiranog ostvaren solidan rast upisanog iznosa zapisa uz i dalje prisutan interes i niže prinose. Naime, dospjelo je nešto više zapisa od upisanog.
Jednogodišnji prinos je ipak ostao nepromijenjen na razini od 3,85%, no šestomjesečni i tromjesečni prinosi su još smanjeni omogućujući zaduživanje države po kamatnim stopama nižim od trenutačnih na tržištu. Prinosi su sada na razini od 3,20% i 3,55%.
