Postoji li strateški plan razvoja sektora drvne industrije? Koje bi bile vaše preporuke u tom smjeru?
Prije otprilike mjesec dana Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK predstavilo je javnosti svoju strategiju pod nazivom "Izgradimo smeđu magistralu". Samim nazivom željeli smo naglasiti komplementarnost našeg sektora s turističkim i poljoprivredno-prehrambenim sektorom te dati poticaj mjerodavnim institucijama Republike Hrvatske za hitno donošenje politika i stvaranje zakonodavnog okvira koji će omogućiti održivi razvoj naših industrija uz maksimalnu zaštitu prirodnih bogatstava na kojima su bazirane. Šume čine 48% površine Hrvatske, a država je vlasnik 75% ukupnih šumskih površina kojima upravlja kroz tvrtku Hrvatske šume d.o.o. Smatram da Vlada u vrh svojih prioriteta treba postaviti politiku svrsishodne upotrebe i ukupne, dugoročne koristi od državnih šuma. Proteklih godina je primarni cilj upravljanja šumama bio maksimiziranje dobiti tvrtke Hrvatske šume d.o.o. pri čemu se nije vodilo računa o proizvođačima niti o potencijalno puno značajnijoj općekorisnoj funkciji šuma kao nacionalnog resursa. Udruženje drvno-prerađivačke industrije ovom strategijom i konkretnim akcijskim planom kao sastavnim dijelom strategije stvara preduvjete za održivi rast i razvoj te stvaranje lanca kružne ekonomije na šumi baziranih industrija. Taj lanac na šumi baziranih industrija mora biti strateški nacionalni interes pretočen u zakonska rješenja usvojena političkim konsenzusom u Saboru.
Kakva je po tom pitanju situacija u ostatku EU?
Postoji Šumarska strategija EU koja sadrži i egzaktne provedbene mjere namijenjene svim članicama. U navedenoj strategiji na šume se ne gleda kao na puki izvor sirovine, nego složeni ekosustav s multifunkcionalnom ulogom u društvu, osobito u ruralnim područjima. Sve navedeno je sadržano i u našoj, nedavno predstavljenoj strategiji.Međutim, želio bih istaknuti da drvno-prerađivačka industrija ima puno veću specifičnu težinu za Hrvatsku, nego što je to slučaj u većini zemalja EU. Dakle, radi se o sektoru koji je najveći neto izvoznik u Hrvatskoj ako izuzmemo turizam.
Koliko je kružna ekonomija prihvatljiv i isplativ pristup unutar drvne industrije?
Mislim da je kružna ekonomija velikog broja malih i srednjih tvrtki, raspoređenih pretežito u ruralnim područjima Hrvatske jedini dugoročno održiv pristup. I to i u smislu podizanja konkurentnosti i u smislu održivosti na šumi baziranih industrija.
Na koji način u današnjoj ekspanziji brojnih proizvođača namještaja svoj namještaj uspješno pozicinirate kao prvi izbor kupaca?
Prima proteklih dvadesetak godina kontinuirano gradi poslovni model koji ima neka jedinstvena obilježja čak i u europskim razmjerima. Od samog početka na kupce ne gledamo kao na kupce, nego kao na prijatelje s kojima želimo razvijati dugoročan, možemo reći cjeloživotni prijateljski odnos. Njima ne nudimo proizvode, nego rješenja i to rješenja koja prema njihovim potrebama sami osmišljavamo i proizvodimo. Ovdje želim istaknuti da je, iako nas se najviše percipira kroz našu maloprodajnu mrežu, Prima grupa prvenstveno najveći domaći proizvođač namještaja. Preko 90% asortimana u naša 52 salona su naši vlastiti proizvodi proizvedeni u osam proizvodnih pogona Prima grupe.
Koje inozemno tržište u sljedeće dvije godine vidite kao najperspektivnije?
Prima grupa oko 30% svojih prihoda ostvaruje na izvoznim tržištima i taj segment nam konstantno raste dvoznamenkastim stopama. Većinu izvoza plasiramo u zapadnoeuropske zemlje – Austriju, Njemačku, Švicarsku, Francusku. U slijedeće dvije godine to se neće bitnije promijeniti.
Planirate li uskoro predstaviti inovacije unutar proizvodnog asortimana?
Značajne resurse ulažemo u istraživanje i razvoj pa su zahvaljujući tome inovacije proizvodnog asortimana u Primi konstantne, radi se kontinuiranom procesu u kojem svake godine predstavimo preko 200 novih proizvoda. Trenutno najveću pažnju posvećujemo oživljavanju i osvježavanju proizvoda od masivnog drva, prvenstveno slavonskog hrasta.
