Prošle su subote dvojica ekonomista, Oliver Hart i Bengt Holmström, preuzela svoje Nobelove nagrade. Podsjetimo, dobili su ih za svoje radove na teoriji ugovora kojim su pokrili sve, od plaća direktora do privatizacije. Baveći se u znanstvenoj karijeri teorijom ugovora, dr. Hart zaključio je da su ugovori zapravo nepotpuni priručnici za rukovanje koji ne specificiraju što raditi u svakoj mogućoj situaciji. Umjesto toga, ugovori bi u gospodarskom poslovanju morali utvrđivati načine na koji se odluke donose. Tako bi se lakše odlučivalo o tome, primjerice, koje bi tvrtke trebalo spajati, koje bi državne institucije trebalo privatizirati, odnosno kada je to tvrtkama bolje nešto imati u vlasništvu, a kada s nekim entitetom imati samo ugovorno poslovanje.
Uvijek mora postojati ravnoteža između mogućnosti gubitka novca i mogućnosti gubitka kontrole.
Spojiti ih 28 promašaj je
Hart je dao intervju europskoj medijskoj platformi Euractiv prilikom preuzimanja nagrade u Stockholmu. Ključna riječ u Europskoj uniji danas morala bi biti decentralizacija, Bruxelles je otišao predaleko u centralizaciji moći, rekao je Hart. Taj bi se trend morao napustiti jer jedino u tom slučaju Europska unija može preživjeti i napredovati, u suprotnom bi mogla propasti. Harvardski profesor tako razmišlja zato što europske države nisu dovoljno homogene kako bi ih se smatralo jednim entitetom pa je stoga pokušaj da se 28 država članica spoji u jedno naprosto promašaj.
Zabrinutost europskih država zbog prevelike centralizacije moći u Bruxellesu nestat će kada se upravljačke kompetencije vrate glavnim gradovima država koje danas čine Europsku uniju. Njima se mora vratiti mogućnost odlučivanja o mnogim temama. Na nekim bi područjima zajednički entitet svakako morao zadržati kontrolu. To bi bili slobodna trgovina i slobodno kretanje radne snage. Posebno se Hartu svidjelo ovo potonje iako je svjestan, kako kaže, politički motivirane zabrinutosti.
I drugi dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Bengt Holmström, slaže se da bi Europska unija morala ponovno definirati svoje prioritete, ograničiti svoje aktivnosti, ali i smanjiti regulatorni pritisak kako bi se usredotočila na konkretne teme u kojima se nešto realno može promijeniti. Taj finsko-švedski ekonomist s prestižnog MIT-a istaknuo je kako Bruxelles mora protresti svoj sustav upravljanja i temeljne principe kako bi ih učinio jasnijima i jednostavnijima.
Ne manjem porezu za bogate
No, onda je Hart ‘bacio bombu’. Izjavio je kako je euro bio – pogreška te istaknuo kako je to mišljenje imao otkako je monetarna unija i predstavljena. Dodao je da uopće ne bi bilo tragedije kad bi Europa u budućnosti napustila politiku jedinstvene valute te da su Britanci pokazali iznimnu pamet kada su ostali izvan te priče. Britanac Hart, rođen u Londonu, ali koji ima i američko državljanstvo, također je i kritičar novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Već je izrazio zabrinutost zbog nekih prijedloga koje je Trump javno iznio, pogotovo kada se radi o financijskoj deregulaciji. Podjednak problem Oliver Hart ima i s Trumpovom politikom povećanja investicija u infrastrukturu koju bi pratilo smanjenje poreza. To će, misli on, ugroziti američke javne financije. Ulaganje u dotrajalu američki infrastrukturu ima logike iako Trumpovi planovi u vezi s tim Harta baš i ne impresioniraju.
No, budu li se doista smanjivali porezi, to će sasvim sigurno dovesti do raznih problema pri formiranju budućih budžeta. Uz to što kod Trumpa još ne vidi koherentnu politiku, ekonomistu se ne sviđaju ni ideje o raskidanju trgovinskih ugovora i povratku tarifa kao ni smanjenje poreza bogatima koje je suprotno onome u što on osobno vjeruje. Bogatima bi, kaže Hart, poreze trebalo povećati, ali isto tako sa zadrškom podsjeća kako je u ovom trenutku nemoguće znati što će Trump zapravo napraviti kada uđe u Bijelu kuću.
Najgore je što su mnogi Hrvati vjerovali euru, novcu iza kojeg ne stoji nijedna konkretna država.