Poduzetnik mnogima poznatiji kao bivši političar Ivić Pašalić u Opatiji je na 14. Drvno-tehnološkoj konferenciji predstavio projekt grijanja na pelete za koje tvrdi da učinkovitije, ekološkije i – najvažnije – znatno jeftinije od grijanja na fosilna goriva. Na primjeru Dalmacije, koja za grijanje koristi električnu energiju ili loživo ulje, izračunao je da su moguće uštede i veće od 50 posto, a uvjerava da se investicija u kotao za pelete vrati kroz uštede već za tri godine, dok je životni vijek kotla najmanje 10 godina.
Hrvatska izvozi 90 posto
Udruga proizvođača peleta Crobiom, koju on predstavlja, zato vjeruje da bi po uzoru na ostale zemlje Europske unije i Hrvatska u svoje operativne programe i projekte energetske učinkovitosti morala ugraditi i niskougljično grijanje, odnosno grijanje na pelete. Italija tu vrstu grijanja uvodi u nove škole i ustanove i godišnje troši oko 3 milijuna tona peleta, dok Hrvatska godišnje proizvede oko 260.000 tisuća tona peleta, objašnjava Pašalić, a potencijal industrije je proizvodnja čak milijun tona peleta.
– Tom bismo proizvodnjom mogli opskrbljivati čak 20 do 25 posto kućanstava u Hrvatskoj. S obzirom na to da taj oblik grijanja nije populariziran, mi izvozimo više od 90 posto svoje proizvodnje – kaže Pašalić.
U Hrvatskoj se potroši svega 40 tisuća tona peleta godišnje. U poslu s peletima bivši je savjetnik predsjednika Tuđmana od 2009. kroz tvrtku Mundus Viridis. Tvrtka ostvaruje oko 38 milijuna kuna prihoda godišnje uz stabilnu neto dobit veću od pola milijuna kuna svake godine te zapošljava 98 ljudi.
Rijeka i Vukovar griju se na plin po cijenama koje su među najvišima u državi, a Pašalić tvrdi da bi im se prelaskom na pelete računi za grijanje spustili i za više od 35 posto. Postoje i brojni gradovi koji nemaju organiziran sustav grijanja pa ovaj energent Pašalić ističe kao jeftinu i ekološku opciju.
Grijanje pogodno za otoke
– Kroz Crobiom nastojimo senzibilizirati javnost za ovu opciju za koju imamo i sirovinu i proizvodnju – objasnio je Pašalić koji priznaje da još uvijek nije došlo do konkretnih dogovora na razini gradova ili općina o uvođenju sustava za grijanje. – Ovaj oblik grijanja idealan je za otoke, gradove koji nemaju pristup plinskoj infrastrukturi, bolnice, škole i vrtiće – kaže Pašalić.
Ističe da bi od obnove fasada znatno veća energetska učinkovitost bila postignuta mijenjanjem loživog ulja za pelete. I na razini kućanstva investicija se isplati jer je riječ o 15.000 kuna koje se u roku od tri godine vrate kroz uštede na grijanju, dok ostalih sedam godina radnog vijeka kotla kućanstvo ostvaruje čistu uštedu na računima.
Kad bi se u računicu uključila i nepovratna sredstva iz fondova EU, ušteda bi bila veća, a povrat investicije dvostruko brži. S obzirom na to da se kotao puni automatski iz silosa, održavanje je lagano, a Pašalić objašnjava da ga je potrebno samo usisati svaka dva tjedna.
Gdje je lova od Dubrovacke banke?