Otkad je prije nešto više od tri godine u HANFA-i zasjela uprava na čelu s Petrom Pierreom Matekom, rad je usmjerila ponajprije na usklađivanje zakona s direktivama EU koje donose promjene na tržištu kapitala, osiguranja... O tome i zaštiti ulagača razgovaramo s prvim čovjekom HANFA-e.
U pripremi je novi Zakon o tržištu kapitala, koje novosti donosi?
Izmjene idu za tim da se pojednostave obveze kompanijama na burzi, ali da se istodobno ojačaju sankcije za kršenje obveza. Nakon toga moraju se napraviti bitne izmjene kojima će se implementirati paket propisa MIFID2/MIFIR i MAR (Market Abuse Regulation), koje moraju stupiti na snagu početkom 2017. godine. Njihova je svrha zaštita ulagatelja i jačanje jedinstvenog tržišta EU, poboljšanje transparentnosti trgovinskih podataka te dodatno reguliranje trgovanja izvedenicama i nevlasničkim vrijednosnim papirima poput obveznica.
Trening za prodavače
Što podrazumijeva zaštita ulagača?
Osobe koje prodaju proizvode klijentu morat će proći treninge kako bi razumjele njihove karakteristike, a i ono što se prodaje morat će biti u skladu s interesima klijenata. U suprotnom, regulator će moći zabraniti distribuciju proizvoda. Ta će se promjena prvenstveno odnositi na poslovnice banaka. Osim što će distributeri morati klijentima dati više detalja o proizvodima, njihovim cijenama i troškovima, bit će dužni i reći je li njihov investicijski savjet neovisan ili nije.
Je li kroz zaštitu uključen i Forex?
Forex tržište, tj. fx spot transakcije ostaju neregulirane, ali upozoravamo na njih pa tako na web-stranici prenosimo najvažnije podatke iz analize koju su proveli naši francuski kolege, a kojom su utvrdili da je čak 89% ulagača na tim tržištima ostvarilo gubitak.
Ima i promjena vezanih uz ulaganje mirovinskih fondova. Vaš je prethodnik, naime, samo usmeno upozoravao koje tvrtke treba izbjegavati, ali se to nije zakonski reguliralo?
Uzmimo, primjerice, obveznicu jedne zamišljene kompanije. U zakonskom okviru kakav je postojao prije stupanja na snagu novog zakona imovina fonda uložila bi se u tu obveznicu. Ako bi kompanija brzo nakon toga propala, mogli ste jedino pitati mirovinsko društvo zašto su uložili u tu obveznicu, a iz društva biste vjerojatno dobili odgovor da im se u tom trenutku to učinilo kao dobro ulaganje. Nisu bile propisane nikakve procedure pa samim time nije bilo ni prekršaja. Sada možemo provjeriti je li se ulaganje u takav tip obveznice uklapalo u službeno usvojenu investicijsku strategiju. Zatim, temeljem detaljne procjene vrijednosti i rizičnosti te obveznice koju je mirovinsko društvo moralo izraditi prije donošenja odluke o ulaganju, može se vidjeti kako je društvo opravdavalo to ulaganje i provjeriti realnost pretpostavki koje su korištene u modelu. Možemo provjeriti i kakve je odluke mirovinsko društvo donosilo kada se poslovno okruženje ili financijska situacija u društvu počela kvariti, je li unaprijed temeljito analiziralo koji su mu instrumenti za zaštitu ulaganja na raspolaganju ili je propustilo to učiniti. Društvo je, osim toga, dužno dokumentirati i objasniti kakvi su rezultati takvog ulaganja u odnosu na očekivane. Ipak, ne volim kada se a priori osuđuje svaka loša investicija jer su promašaji normalan dio ulaganja.
Promjena ima i na području osiguranja...
Novi Zakon o osiguranju stupa na snagu sljedeće godine. U javnosti je poznat kao „Solvency II", a potpuno mijenja način rada osiguravajućih društava u području upravljanja rizicima i izračunu adekvatnosti kapitala. Ukratko, umjesto jasnih zabrana i ograničenja, društva moraju detaljnije upravljati rizicima, daleko transparentnije izvještavati o svom cjelokupnom poslovanju te izdvajati kapital adekvatan u odnosu na sve rizike koje preuzimaju. Društva su odgovorna sama procjenjivati rizike, a zadatak je nadzornog tijela provjeriti i eventualno osporiti takve procjene. Zamislite samo predmet pred sudom u kojemu HANFA osporava neko ulaganje za koje nije više propisano ograničenje ulaganja, nego portfelj mora biti „primjereno diversificiran i odražavati obveze osiguravatelja".
Naknade stalno padaju
Često se govori o visokim naknadama mirovinskih fondova, pa i HANFA-e?
Od početka mirovinske reforme naknade mirovinskih društava stalno su smanjivane, najprije sa 1,2% na 0,45% godišnje od imovine, a zakonom iz 2014. određivanje najviše naknade maknuto je iz ingerencije HANFA-e i propisano samim zakonom pa se najviša naknada zadržava na razini od 0,45% 2013., 2014. i 2015. godine, a nakon toga se smanjuje 7% godišnje. To znači da bi najviša naknada za sljedeću godinu trebala biti 0,4185%, što će za mirovinska društva značiti smanjenje prihoda za 7%. Tek će se za nekoliko godina moći vidjeti je li trebalo naknadu zakonom dodatno smanjiti ili je možda previše smanjena. HANFA, pak, temeljem zakona, naknade od kojih financira svoje poslovanje ubire od financijskih institucija, tj. ne troši sredstva iz državnog proračuna. Smatram da je to fer jer financijske institucije, barem one ozbiljne, imaju interes da financijsko tržište bude stabilno i regulirano. A optužbe da je HANFA pristrana jer je financira industrija apsurdne su.
>> Financijske usluge – što znati i na što paziti
Hanfa je samo jos jedno uhljebsko leglo koje ne radi svoj posao.