Usporede li se prethodne godine u ljetnoj sezoni, uvijek znanoj po jačanju kune zbog potražnje domaće valute u turističkoj sezoni, ove godine efekt je posve suprotan i tečaj kune slabi prema euru te se u jednom trenutku ovih dana približio razini od 7,65 kuna za euro. Kako tumače analitičari Raiffeisen banke, razlog je tome veća potražnja za eurima zbog zatvaranja kratkih terminskih pozicija, korporativne potražnje, potencijalnih rezervacija banaka, ali i najava isplate dividendi. Prema tome, ove godine, a slično je bilo i prethodne, tečaju ne pomaže ni turistička sezona, odnosno pojačana potražnja za kunama.
I izlazak države na europsko tržište kapitala kroz izdavanje obveznica povećao je potražnju za devizama. Podbacili su i prihodi od PDV-a pa pritisak na proračun također stvara pritiske na slabljenje kune. Isto kao i veće rezervacije banaka, a prema najavama, hrvatske banke trebaju dodatnih 200 milijuna eura za rezervacije gubitaka. Jedino što ide u prilog jačanju kune jest povećan izvoz roba u prvom dijelu godine, no upitno je koliko će se taj trend nastaviti s obzirom na nekonkurentno gospodarstvo.
I novi rezovi u proračunu mogu opet donijeti rezove u investicijama, čime se cijela gospodarska aktivnost smanjuje. Uz izraženiju potražnju za devizama, dodatno je i visoka kunska likvidnost.
– Zato bi to moglo, unatoč priljevu deviza od turizma, održati tržišni tečaj na razmjerno visokim razinama za ovo doba godine – kažu u RBA. Bez obzira na slabljenje kune, domaća valuta nije u drugom tromjesečju imala veća odstupanja prema euru, nego je tečaj više-manje na jednakim razinama.
Autor: Jelena Vuković
Analitičari kažu da je snažniji doprinos izvoza pa i stabilnosti tečaja moguće ostvariti tek s poboljšanjem konkurentnosti pa tako i oporavkom gospodarstva uz pomoć monetarne politike. Jasno je da će bez obzira na situaciju HNB, kao i dosad, braniti stabilnost tečaja kune, tim više što nam je euriziranost gospodarstva 74%, odnosno toliki je udjel kredita u devizama ili vezanim za stranu valutu. Mnogi građani osjećaju taj pritisak tečaja kroz veće rate kredita.
Na jesen će prema prognozama doći od daljnjeg smanjenja priljeva deviza što bi ponovno moglo pojačati pritisak na slabljenje kune. Ako će država planirano sljedeće zaduženje u jesen obaviti na stranom tržištu kapitala, ponovit će se scenarij od svibnja pa će i to dovesti do pritiska na slabljenje kune jer će se priljev deviza na toj osnovi zasigurno deponirati kod HNB-a s namjerom financiranja deficita budućih razdoblja.
>> Potražnja za devizama opet diže tečaj eura prema 7,60 kuna
