Sudeći po fiskaliziranim računima, blagdanska potrošnja iznosila je rekordnih 13,5 milijardi kuna, čak milijardu kuna više nego što su u lanjskom prosincu predviđali analitičari Hrvatske gospodarske komore te milijardu i pol više nego u prosincu 2016.
Brojkama, boljima i od onih iz pretkrizne 2008., kumovali su rast životnog standarda, plaća i prometa u maloprodaji za 4 do 5%, veća zaposlenost za oko 2% te u konačnici i rast BDP-a, ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
Djeca na prvom mjestu
Online istraživanje HGK o kupnji božićnih darova na 1300 ispitanika u razdoblju od 22. do 29. prosinca lanjske godine pokazalo je kako su nam, očekivano, proteklih blagdana na prvom mjestu bila djeca te da se na njima najmanje štedi. Gotovo 40% anketiranih proteklih je blagdana darivalo igračke, većinom društvene igre, puzzle i slagalice, a uz njih se kupovala i kozmetika (37%), proizvodi za njegu tijela i lica i parfemi, zatim obuća i odjeća (36%) te delikatesna hrana (25%). Ukrasne predmete poklanjalo je 16% anketiranih, a elektroniku 13%, od čega mobiteli i popratna oprema čine više od 40%.
– Najveći broj ispitanika na blagdanske je darove potrošio između 100 i 500 kuna (39%), potom oni koji su izdvojili između 500 i 1000 kuna (31%). Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je tek 9%, dok je manje od 100 kuna ili ništa potrošilo 21% ispitanika, tvrde u HGK, ističući kako je, bez obzira na raspoloživi budžet, 86% ispitanika najčešće darivalo članove obitelji i voljene osobe (54%).
Vratio se optimizam
Sve to ne znači da se našlo “viška novca” zbog kojega su građani bili rastrošniji nego prošlih godina – smatra Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, nego da su kućanstva “gladna” potrošnje.
– S više novca u optjecaju od nešto viših plaća, usklađivanja mirovina, božićnica, darova za djecu, povećanih doznaka iz inozemstva, ranije započetih sniženja... zadovoljavali su one potrebe koje ne mogu podmiriti od redovitih primanja. Pogotovo ako se zna da je polovica plaća u Hrvatskoj još ispod 5211 kuna – tvrdi on.
Poslovni konzultant Drago Munjiza, čije su lanjske procjene o prosinačkoj potrošnji od 13 milijardi kuna bile točnije od bankarskih analiza, HGK i HUP-a, kaže pak kako je u svakom slučaju dobro se da se optimizam vratio u Hrvatsku, čemu pridonose mjere aktualne Vlade u sferi rasterećenja poduzetništva i jačanja potrošnje, jeftin novac u EU i zasićenost štednjom Hrvata. – Dolazi vrijeme, a dijelom je već i počelo u prosincu, kad građani pojačano troše u inozemstvu pa je jasno da je Vlada konačno poništila katastrofalne greške i nemar Milanovićeva/Linićeva mandata i uklopila RH u gospodarske trendove EU – napomenuo je Munjiza.
Pogledajte galeriju: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti
