Pozitivni trendovi u gospodarstvu vratili su optimizam i među gospodarstvenike. Povećanoj gospodarskoj aktivnosti, između ostalog, uvelike je pridonio ulazak u EU i otvaranje tržišta s preko 500 milijuna stanovnika, što je pokrenulo i domaće tržište, zapošljavanje te potrošnju. Očekivano, to je pokrenulo i novi ciklus investicija pa se može očekivati i sve veća potražnja za kapitalom. O tome kakvi su trendovi te što možemo očekivati razgovarali smo s Markom Remenarom, članom Uprave Zagrebačke banke.
S obzirom na rast gospodarstva u cjelini, rast izvoza i porast industrijske proizvodnje, raste li i potražnja za kreditima? Kako ocjenjujete klimu među gospodarstvenicima?
Sigurno da se među gospodarstvenicima može osjetiti taj pozitivan pomak. Potražnja za kreditima blago raste, ali još uvijek ostaje pitanje spremnosti poduzetničkog sektora za novo zaduživanje. Iako zasad dominira potražnja za obrtnim kapitalom, oporavak investicijskog ciklusa bi trebao vratiti potražnju za investicijskim kreditima. Nastavak rasta, podržan najavljenim reformama, izmjenama u poreznom sustavu i procesom smanjivanja tereta različitih nameta središnje i lokalne države, svakako mogu ohrabriti potražnju za kreditima. Očekuje se da rast BDP-a u Hrvatskoj bude sada više vođen domaćom potražnjom, s obzirom na rizike koje se javljaju u globalnoj trgovini i utječu na slabljenje vanjske potražnje.
Poduzetnici se ponekad žale na previsoke kamatne stope, no one su danas u padu - gdje vidite prostora za promjene kako bi poduzetnici došli do što povoljnijih izvora financiranja?
Kamatne stope su na povijesno najnižim razinama i hrvatski se poduzetnici danas zadužuju po vrlo povoljnim uvjetima. Primjerice, još 2012. godine prosječne kamatne stope banaka na novoodobrene dugoročne kredite poduzećima bile su iznad sedam posto, a danas su blizu četiri posto. Za razliku od prijašnjih godina, veća je diferencijacija na tržištu pa povoljnije uvjete realiziraju poduzetnici koji imaju konkurentan proizvod, koji su efikasni i produktivni te imaju dugoročno održivo poslovanje. I takvih je puno.
Činjenica je da se u EU inozemni konkurenti naših poduzetnika financiraju pod povoljnijim uvjetima, no Banke na to ne mogu previše same utjecati. Naime, da bi se kamatne stope ujednačile s onima u EU, potrebno je napraviti iskorak na razini cijelog gospodarstva, raditi na globalnoj konkurentnosti našeg gospodarstva i zemlje u cjelini te smanjivanju percepcije rizika. Potencijali su nam ogromni, dohvatljivi, samo nam treba malo više odlučnosti, hrabrosti, ustrajnosti i stabilnosti te strpljenja.
Mogu reći da su kamatne stope Zagrebačke banke u skladu s okruženjem u kojem poslujemo. No klijenti mogu koristiti i neke mogućnosti dodatnog smanjivanja kamatnih stopa – kroz jamstvene sheme kojima se smanjuje komponenta rizika u visini kamatne stope ili kroz subvencioniranje kamatne stope kroz različite programe potpora poduzetništvu. Zagrebačka banka svakako podržava jačanje sustava jamstvenih shema financiranih kroz suradnju s velikim međunarodnim financijskim institucijama ili korištenjem EU fondova kroz različite oblike financijskih instrumenata koji se mogu kreirati za domaće tržište. Generalno, kamatne stope u Hrvatskoj će nastaviti padati, odnosno približavati se razinama u EU i Eurozoni, uvažavajući pritom postojeće razlike u svim čimbenicima koji utječu na formiranje kamatne stope.
Postoji li i alternativa koju im banke mogu ponuditi, osim same opcije financiranja i usluga platnog prometa?
Banke mogu klijente približiti različitim alternativnim izvorima financiranja, a za to je potrebna edukacija poduzetnika u poznavanju mogućnosti pribavljanja kapitala. Na jednoj inicijativi u ovom smjeru Zaba već radi. Radi se o inicijativi Elite koju je inicirala Londonska burza, a podržava UniCredit, tj Zagrebačka banka. Cilj ove inicijative jest ponuditi našim poduzetnicima nešto novo, približiti im – i u teoretskom i u praktičnom dijelu – različite mogućnosti pribavljanja sredstava na tržištu kapitala, dati im pristup europskim, čak i svjetskim, investitorima i ostalim bitnim 'igračima' na tržištu kapitala, osigurati im međunarodnu vidljivost i približiti ih radarima međunarodnih ulagača.
Znači da bankari ne moraju biti samo kreditori. Trebaju li oni onda postati i partneri i savjetnici poduzetnicima?
Oni to već jesu. Osim kroz financiranje, banke gospodarstvenike trebaju podržati i kroz financijsko savjetovanje. Banke imaju veliki broj stručnjaka u raznim područjima - u pogledu struktura financiranja, različitih klasičnih i nekih novokreiranih proizvoda te prepoznavanja i upravljanja različitim vrstama kreditnih i tržišnih rizika. Banke mogu pomoći poduzetnicima uravnotežiti bilancu, minimizirati financijske troškove poslovanja, uspješno upravljati kamatnim i tečajnim rizicima, optimizirati dnevno upravljanje likvidnošću kroz korištenje različitih proizvoda iz područja financiranja trgovine i izvoza, čak i sugerirati određene investicijske prilike. I to ne samo oslanjajući se na svoju ekspertizu u financiranju, povezujući, na primjer, mogućnosti povezane s EU fondovima s klasičnim kreditnim proizvodima, nego i šire - kroz svoje usluge u području investicijskog bankarstva.
Veći dio hrvatskog bankarskog sektora je dio mreže velikih europskih banaka - može li taj kanal pomoći poduzetnicima u prodoru na nova tržišta, u EU ili nama susjedne zemlje?
Svakako. Podupiranje internacionalizacije i jest jedna od temeljnih premisa našeg poslovnog modela. Tome smo i prilagodili svoj način poslovanja s korporativnim klijentima, ali i ciljano ušli u određene inicijative, poput Elitea kojeg sam već spomenuo. Tako smo, oslanjajući se na široko razgranatu mrežu poslovnica UniCredita, osigurali našim hrvatskim poduzetnicima punu bankarsku podršku 'od doma' u većini europskih zemalja, odnosno onima gdje je prisutan UniCredit. Pored toga, na zahtjev i u razgovoru s našim klijentima možemo osigurati podršku našim izvoznicima kroz različite proizvode koji imaju za cilj umanjiti dva tipična problema u međunarodnom poslovanju: ubrzati naplatu i smanjiti rizike vezane uz tu naplatu, koristeći pri tome 'posredničku uslugu' ostalih UniCreditovih članica. Koristeći dobru lokalnu pozicioniranost drugih članica UniCredita, lakše ostvarujemo suradnju s razvojnim bankama susjednih i drugih europskih zemalja, što sve podupire prodor naših poduzetnika u inozemstvo.
